SJEĆANJE NA VRELU
24 ožujka, 2022
UŽAS JASENOVCA – NAJVEĆI HOROR U NAŠOJ POVIJESTI
10 travnja, 2022

RATNA KRONIKA – OSNIVANJE OPERATIVNIH ZONA

Na sastanku Glavnog štaba Hrvatske 20. i 21. ožujka 1942. godine, i na Trećem savjetovanju GŠH s predstavnicima partizanskih jedinica  iz Like, Korduna, Gorskog kotara i Hrvatskog primorja, održanom od 8. do 11. travnja u Tomićima kraj Drežnice, donesene su značajne odluke za daljnji razvoj oružane borbe

     U rano proljeće 1942. godine već postoje svi uvjeti za brži razvoj NOR-a i  da zbog toga treba početi s krunim operacijama, ubrzati stvaranje pokretnih sastava (proleterske, omladinske i udarne jedinice), prebacivati jedinice u krajeve gdje oružana borba nije počela ili se sporije razvija, proširiti i povezati slobodne teritorije i odmah osnovati štabove operativnih zona i osigurati njihovo funkcioniranje. Također, pojačat će se aktivnosti na podizanju narodnog ustanka u Istri i uspostaviti veza sa slovenskim partizanima, održavat će se tečajevi za vojne rukovodioce i političke komesare…

    Prva operativna zona Hrvatske osnovana je 1. lipnja 1942., na teritoriju Like, Korduna i Banije. Komandant je bio SREĆKO MANOLA, a  komesar ĐURO KLADARIN. Na teritoriju I. OZ ustanak je bio sveobuhvatan, a partizanske jedinice razvijene. Početkom srpnja ova je zona imala 6.488 , a 18. rujna oko 9.500 boraca. Prva operativna zona osnovana je najkasnije, jer su njene jedinice bile najbliže GŠ Hrvatske i lako je bilo zapovijedati. Druga operativna zona imenovana je 13. travnja na teritoriju Žumberka, Pokuplja, Turopolja, Kalnika, Prigorja i Hrvatskog zagorja. Ovdje je nastala zbrka oko imenovanja štaba zone. Jedan se štab nalazio „na istočnoj periferiji zone“, u Moslavini. Komandant je PAVLE VUKOMANOVIĆ, a komesar STANKO PERMAČ. Drugi štab je bio u Žumberku, gdje je dužnost komandanta i ujedno komesara imao MARKO BELINIĆ, koga je imenovalo povjerenstvo pri CK KPH. Po zapovijedi delegata VŠ NOPO IVE LOLE RIBARA, 25. kolovoza osniva se novi Štab IIO. OZ, komandant je PAVLE VUKOMANOVIĆ, komesar MARKO BELINIĆ, a sjedište je u Žumberku. Štab IIO. OZ postojao je najduže, sve do 19. siječnja 1944., kada je njegove dužnosti preuzeo Štab 10. korpusa zagrebačkog. Treća operativna zona osnovana je sredinom travnja za područje Slavonije, a pridodana je i teritorija Srijema „sve do Beograda“. Komandant je KARLO MRAZOVIĆ, a komesar BOGDAN CRNOBRNJA. Četvrta operativna zona imala je teritorij Dalmacije, od Nina do rijeke Neretve, Pelješac te dio Bosne i Hercegovine. Po Titovoj zapovijedi, od 7. travnja, štabu IV. OZ, dana je nadležnost na području Livna, Duvna, Bosanskog Grahova i Glamoča.  Za komandanta je imenovan VISKO KRSTULOVIĆ, za komesara VOJIN ZIROJEVIĆ, a od 11. srpnja IVICA KUKOČ.

    U ovom se razdoblju započelo s borbama na hrvatskom dijelu Jadrana. Do ovoga je došlo u siječnju, kada je izbio ustanak u Gradcu, u Makarskom primorju, koje je ubrzo oslobođeno. Na ušću Neretve potopljeni su prvi gliboderi, a biokovski su partizani 20. srpnja kod Živogošća u Makarskom primorju potopili prvi neprijateljski veći parobrod „Issa“. U Podgori se osniva Prvi mornarički odred, začetak partizanske ratne mornarice. Peta operativna zona osnovana je 4. svibnja za područje Gorskog kotara, Hrvatskog primorja i Istre. Komandant je bio VELJKO KOVAČEVIĆ, a komesar MIJO VUKELIĆ.

   Glavni štab NOV i PO Hrvatske formirao je 7. svibnja 1942. godine u Korenici Prvi proleterski narodnooslobodilački udarni bataljun od oko 300 boraca, Komandant je ANTE BANINA, komesar BOŽO SPAČEK. Bila je to prva samostalna proleterska jedinica koju su sačinjavali probrani i prekaljeni borci, članovi Partije i SKOJ-a, iz gotovo svih krajeva Hrvatske. Bataljun je bio pod neposrednim zapovjedništvom Glavnog štaba, a upućivan je na specijalne borbene zadatke u razne krajeve Hrvatske. Prvi hrvatski proleterski bataljun poslužio je kao jezgra formiranja 13. hrvatske proleterske udarne brigade „Rade Končar“. Taj je bataljun bio prva veća pokretna jedinica, jedinica za manevriranje, izravni prijelaz iz teritorijalnih partizanskih u pokretne sastave Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske k većim sastavima  –  brigadama.

    Operativne zone u Hrvatskoj povijesno su potvrdile svoju postojanost jer su stvorile uvjete da  se uskoro može početi s osnivanjem divizija i korpusa Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske.

Odgovori