OBLJETNICE OSLOBOĐENJA VELA LUKE I BLATA
25 travnja, 2017
POSLJEDNJI POZIV ZA IZLET U ZAGREB, KUMROVEC I JASENOVAC
25 travnja, 2017

Koncentracijski logor Jasenovac prije 72 godine – 22.04.1945. – PROBOJ U SLOBODU

Logoraši ustaškog koncentracionog logora Jasenovac su prije 72 godine, 22. travnja 1945., izvršili proboj u slobodu i tako dvadesetak dana prije bezuvjetne kapitulacije nacifašističkih okupatora označili kraj najsramnijeg ustaškog mučilišta ljudi, drugih i drugačijih, po naciji, vjeri, rasi, misli i ideji na ovim našim prostorima i šire.

Koncentracioni logor Jasenovac osnovan je temeljem proglašenih rasnih zakona zločinačke ustaške “NDH”, po uzoru na njemačke koncentracione logore, ali jedinstven po metodama ubijanja, koja su vršena masovnim pogubljenjima, nehumanim transportima, mučenjima, izgladnjivanjima, strijeljanjima, spaljivanjem u pećima, ili ubijanjem hladnim oružjem kao što su sjekire, batovi, čekići, noževi- ustaške kame.

Prve zatočenike primio je u kolovozu 1941. godine, djelujući 1337 dana kao najzloglasnije gubilište-stratište u ovom dijelu Europe, mjesto genocida nad Srbima, Židovima, Romima i nepoćudnim Hrvatima. Okrutne smrti nisu pošteđeni ni nepoćudni katolički svećenici. Zatočeni logoraši bili su uglavnom s područja Nezavisne Države Hrvatske.

Jasenovac je bio sistem logora koji su sačinjavali logori Krapje, Bročice, Ciglana, Kožara i Stara Gradiška. Prvi zapovjednik sabirnih logora bio je zloglasni ratni zločinac Maks Luburić, a među zapovjednicima bili su i drugi zloćinci ustaški koljači: Joso Matijević, Dinko Šakić, Ljubo Miloš , Hinko Piccili.

Centralni logor bila je „Ciglana”, “radni logor” koja djeluje od listopada 1941. – 22. travnja 1945. godine. U ciglani je bio krematorij, nazvan po autoru “Picillijeva peć”, namijenjen za spaljivanje leševa. Prakticirano je i bacanje u vatru živih ljudi, među kojima i djece. Spaljivanje žrtava obustavljeno je zbog nesnosnog smrada koji se širio okolinom.

U travnju 1945. godine, pred slomom i nadiranjem partizanskih jedinica NOVJ, ustaše nastoje prikriti tragove zločina, rušenjem objekata, uništavanjem arhive, iskopavanjem i spaljivanjem leševa žrtava, uz žurnu likvidaciju preostalih logoraša, pa je 21. travnja u logoru ostalo još samo 1.073 logoraša koji se organiziraju za proboj iz logora. Prema dogovoru proboj je počeo 22. travnja u 10 sati. U pakao do slobode poveo ih je predratni komunista Ante Bakotić iz Sinja, dogovorenim usklikom “naprijed drugovi “. U neravnopravnoj borbi s ustaškim stražama samo sedamdesetak golorukih logoraša se uspjelo spasiti. Oko 20 sati toga dana krenulo je u proboj i 147 zatočenika logora Kožara. Njih je preživjelo samo 11.

Koncentracioni logor Jasenovac već je više od 70 godina nažalost predmet ideološkog i političkog manipuliranja. U procjenama tih falsifikatora povijesti broj ubijenih logoraša kreće se od svega nekoliko do skoro milijun i sedamsto tisuća ubijenih logoraša. U cilju utvrđivanja prave istine Spomen područje Jasenovac pristupilo je putem istraživanja stručnom i znanstvenom utvrđivanju poimeničnog popisa stradalih. Pojedinačni popis žrtava javno se objavljuje i stalno nadopunjava, a zbog odmaka vremena i složenosti postupka popis dugo neće biti konačan.

U ožujku 2013. godine od strane Spomen područja Jasenovac utvrđen je popis od 83.145 žrtava (47.627 Srba, 16.173 Roma, 13.116 Židova, 4.255 Hrvata, 1.128 Muslimana, te određeni broj pripadnika još 15 nacionalnosti), među kojima je i 20.101 ubijene djece do 14 godina života.

U znak sjećanja na žrtve zločinačkog ustaškog režima, u Spomen području Jasenovac podignut je 1966. godine spomenik” Kameni cvijet”, djelo autora Bogdana Bogdanovića. U podnožju spomenika je kripta, obložena željezničkim pragovima, i brončana ploča sa stihovima iz poeme “Jama” Ivana Gorana Kovačića. Za potrebe istraživanja, obrade i prezentacije povijesne građe 1968. godine osnovan je Muzej u okviru Spomen područja Jasenovac.

Povijesna zbivanja početkom devedesetih godina prošlog stoljeća uzrokovala su da se i mrtvi počnu dijeliti pa je 1991. godine Spomen područje Jasenovac podijeljeno na dva dijela, dvije samostalne institucije, Spomen područje Jasenovac u Republici Hrvatskoj i Spomen područje Donja Gradina u Bosni i Hercegovini.

Kao plod nastavka neprimjerenog odnosa aktualne vlasti prema antifašizmu i tradicijama NOB-e, kao i zapanjujućem ignoriranju postavljanja spomen ploče sa ustaškim pozdravom “Za dom spremni” u Jasenovcu, Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske i Srpsko narodno vijeće bojkotirat će državnu komemoraciju te će organizirati ovogodišnju komemoraciju uz prisustvovanje dijela političkih stranaka, udruga i društava.

Odgovori