Milorad Pupovac vjerno tumači nauk Ivana Pavla II. Piše Drago PILSEL, autograf.hr
2 rujna, 2019
Nacionalne manjine nisu krive za vaše greške i propuste. Inicijativa mladih za ljudska prava, yihr.hr
2 rujna, 2019

Jednako tretirajte sve žrtve rata! PRIOPĆENJE U POVODU GODIŠNJICE DRUGOG SVJETSKOG RATA: ZA HUMANIZACIJU ODNOSA PREMA SVIM ŽRTVAMA. documenta.hr

PRIOPĆENJE U POVODU GODIŠNJICE DRUGOG SVJETSKOG RATA: ZA HUMANIZACIJU ODNOSA PREMA SVIM ŽRTVAMA

Osamdesetoj godišnjici početka Drugog svjetskog rata prethodio je Međunarodni dan nestalih osoba u kojem smo svjedočili brojnim aktivnostima predstavnika državne vlasti kao i organizacija obitelji i porodica nestalih te prilozima u medijima kojima se u Republici Hrvatskoj obilježavala i ukazivala potreba rješavanja jednog od najbolnijih problema. Traganje za nestalima nije samo vezano uz nasljeđa s početka 90-tih godina prošlog stoljeća i Domovinskog rata, već i uz neriješena pitanja vezana uz simbolički nezavršeno svjetsko krvoproliće, ne samo u Hrvatskoj već i drugim post-jugoslavenskim zemljama.

Republika Hrvatska početkom srpnja ove godine donijela je Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu, koji je, prema riječima ministra branitelja Tomislava Medveda, izrečenima na komemoraciji u Vinkovcima, cjelovito riješio problem nestalih, ne praveći razliku prema nacionalnosti, rasi ili spolu, naglasivši da o pravima nestalih državljana RH koji nemaju obitelji brigu, temeljem tog zakona, preuzima država. Međutim, ravnopravni tretman žrtava nije u potpunosti zaživio.

Prateći izvještaje s događanja na kojima se obilježavao Dan nestalih osobai s tim povezane aktivnosti najviših državnih dužnosnika, mogao se steći jasan i jednostran dojam da su sve nestale osobe hrvatske nacionalnosti, stradale u Domovinskom ratu, za čiju se sudbinu ne zna te da je ključ rješenja tog pitanja isključivo u državnim strukturama Republike Srbije.

Premijer Andrej Plenković je primio predstavnike obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, bez sudjelovanja Udruženja „Protiv zaborava“ sa sjedištem u Zagrebu i Udruženja „Suza“ sa sjedištem u Beogradu, koja okupljaju porodice stradalih Srba. Je li moguće da nije želio čuti njihove zabrinute komentare zbog propuštanja ekshumiranja poznatih lokacija masovnih grobnica, kao i podatke o broju nestalih koje su iznosili u javnosti? Komemoracije koje su održane bile su primarno vezane za nestale hrvatske branitelje ili civile koji su stradali u velikosrpskoj agresiji, dok za stradale i nestale s druge strane rata, pretežno srpske nacionalnosti, nije bilo mjesta. Time se još jednom dovelo u pitanje je li hrvatska vlast u stanju priznati sve ubijene 90-tih kao stradale građane Republike Hrvatske kojima dugujemo pijetet.

Kada će hrvatska vlast priznati sve žrtve Drugog svjetskog rata, poraća i 90-tih kao žrtve, koji su ne samo stradali u obrani domovine nego i nevino stradali kao žrtve zločina i bezumlja rata?

Dok hrvatska vlast komemorira pripadnike SS-a i Pavelićevog Ustaškog zdruga nije u stanju priznati sve žrtve Drugog svjetskog rata, što otežava mogućnosti humanizacije odnosa cjelokupnog hrvatskog društva prema žrtvama ma koje nacionalnosti one bile.

Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću 

.

Objavljeno documenta.hr, , https://www.documenta.hr/hr/jednako-tretirajte-sve-%C5%BErtve-rata.html, pristupljeno 02.09.2019.

Odgovori