SVAKODNEVNI RAT: Političari zlorabe traume, stvaraju mitove i ignoriraju one koji su se borili za mir. Rat je postao opsesija i smisao. Piše Hrvoje KLASIĆ, net.hr
2 studenoga, 2019
Goli – najgušće naseljen otok na Jadranu. Piše Nela VLAŠIĆ, autograf.hr
2 studenoga, 2019

Etika u znanosti je pala – živjela sudska cenzura. Autor Ivica GRČAR, autograf.hr

Ivica Grčar

Autor:

Ustavni sud u predmetu U-IIIB-3403/19 od 11. rujna 2019. godine ”privremeno je odgodio izvršenje rješenja Ministarstva financija prema Pravnom fakultetu” (čitati: odgodio ovrhu zbog neplaćenih poreza i doprinosa više od 26 milijuna kuna).

Osnovano je sumnjati na osnovu prethodne ”obostrane susretljivosti” pojedinih profesora i dekana Pravnog fakulteta u Zagrebu s ”najvišim hrvatskim sucem”, da je i ova odgoda ovrhe dobrim dijelom ostvarena zahvaljujući tome što se Pravni fakultet u Zagrebu dosad nije očitovao o kritičkim akademskim ocjenama disertacije Miroslava Šeparovića iz Ustavnog suda Republike Hrvatske.

Najnovija odluka Ustavnog suda o odgodi ovrhe Ministarstva financija prema Pravnom fakultetu u Zagrebu je rezultat višegodišnje ”kooperativnosti” tog fakulteta sa vlastima i sudstvom u ”zaobilaženju” propisa čija primjena nije u interesu Pravnog fakulteta u Zagrebu

Otprilike mjesec i pol ranije, naime, zabranjena je knjiga umirovljenog prof. Vjekoslava Miličića pravomoćnom presudom na ”nejavnoj sjednici” sudskog vijeća u sastavu Miloš Lojen, Vesna Rep (izvjestiteljica) i Veljko Kučeković iz Županijskog suda Varaždin Stalne službe u Koprivnici (poslovni broj: Gž-613/2019-2 od 24. srpnja 2019. godine).

Navod iz presude: ”Nalaže se tuženiku Vjekoslavu Miličiću da o svom trošku povuče iz prodaje sve primjerke knjige ‘Ćudoređe i deontologija znanstvenog rada – nećudoređe i neprofesionalnost plagiranja’, te se zabranjuje tuženiku da daljnjom prodajom ili na bilo koji drugi način učini tu knjigu dostupnu trećim osobama”.

U zabranjenoj knjizi umirovljeni prof. Vjekoslav Miličić prvi je objavio da se u disertaciji Miroslava Šeparovića iz Ustavnog suda ”nekorektno navode tuđi tekstovi” (plagiraju), a kasnije je i Mišljenjem Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju to potvrđeno (pogledati Autograf.hr tekst pod naslovom ”Imamo dokaz: disertacija predsjednika Ustavnog suda je plagijat”, objavljen 13. veljače 2018. godine).

Umirovljeni prof. Miličić je bio profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu (predavao je, primjerice, i Miroslavu Šeparoviću i mentorici Šeparovićeve disertacije prof. dr. sc. Dubravki Hrabar).

Na Pravnom fakultetu u Zagrebu je i Miroslav Šeparović iz Ustavnog suda obranio doktorat.

Na Pravnom fakultetu u Zagrebu, međutim, nisu ni pomislili na to da fakultetsko Etičko povjerenstvo razmotri prigovore na Šeparovićevu disertaciju, premda se o toj disertaciji raspravljalo u sudskom postupku (na Općinskome radnom sudu u Zagrebu Posl. br. Pr-4058/2013), premda je u Miličićevoj knjizi ukazano na plagirane dijelove i premda je u Mišljenju Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju utvrđeno da se u toj disertaciji ”nekorektno prenose, prepričavaju i sažimanju tuđi tekstovi”.

Na Pravnom fakultetu u Zagrebu, međutim, radije se nisu zamjerali najvišem hrvatskom sucu etičkim ocjenjivanjem njegove disertacije pripremajući tako, po mojem mišljenju, teren za odluku Ustavnog suda o odgodi 26 milijuna kuna ovrhe Ministarstva financija.

E, pa, s obzirom na to da je i osporavana Šeparovićeva disertacija sa Pravnog fakulteta u Zagrebu, kao i s obzirom na to da je umirovljeni prof. Miličić bio nastavnik na tom fakultetu, predložio sam prof. Vjekoslavu Miličiću da i on zatraži od Ustavnog suda da odgodi izvršenje koprivničke pravomoćne presude u dijelu kojim se zabranjuje da se spomenuta knjiga”učini dostupnom trećim osobama”.

Razgovarao sam o tome ovih dana neformalno na otvorenjima izložbi i s nekoliko članova Uprave hrvatskog P.E.N. centra. I njima sam predložio da razmotre da se i ta ugledna međunarodna institucija ”založi za ljudska i intelektualna prava” prof. Vjekoslava Miličića, za zaštitu integriteta istraživanja etičnosti u znanosti, kao i za zaštitu sudski zabranjene konkretne knjige izdane pod međunarodnim standardnim knjižnim brojem: ISBN 973-95399475-5-0 (knjiga je financirana i javnim novcem za znanstvene projekte).

Bilo bi dobro da i P.E.N. centar zamoli Ustavni sud da odgodi zabranu (cenzuru) Miličićeve knjige, ako ni zbog čega drugog a ono da se oboljeli prof. Miličić ne osjeća napuštenim i ”ostavljenim na cjedilu” od kolega i cjelokupne akademske zajednice u Hrvatskoj.

A bilo bi dobro da hrvatski P.E.N. centar razmotri i posljedice pravosudnog pritiska ”najvišeg hrvatskog suca” i podložnoga mu kompromitiranog hrvatskog sudstva na akademsku zajednicu u želji da članovi te zajednice prestanu etički vrednovati ”uratke” dužnosnika.

Ustavni sud u predmetu U-IIIB-3403/19 od 11. rujna 2019. godine ”privremeno je odgodio izvršenje rješenja Ministarstva financija prema Pravnom fakultetu” (čitati: odgodio ovrhu zbog neplaćenih poreza i doprinosa više od 26 milijuna kuna)

I radovi dužnosnika se moraju objavljivati da bi ih se moglo javno etički propitivati, ocjenjivati i vrednovati.

Evo samo nekih od oblika pritisaka (sudskih) dužnosnika na akademsku zajednicu ne bi li se prestali vrednovati radovi sudaca, bivših ministara i ostalih dužnosnika:

  • vodi se dvadesetak iscrpljujućih sudskih postupaka protiv više članova akademske zajednice zbog toga što su se usudili ukazati ne nekorektnosti u objavljenim ”radovima” dužnosnika, osobito Šeparovića iz Ustavnog suda, bivšeg ministra Barišiča i prorektora Čovića;
  • odlukom Ustavnog suda je ”razvlašten” Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju (odluka U-II-6251/2016., objavljena u Narodnim novinama 46/2017);
  • Šeparović javno prijetio: ”…Gospoda iz tog Odbora svoje umotvorine morat će objasniti pred Državnim odvjetništvom i policijom” (izrečeno pred novinarima 13. veljače 2018. godine nakon objavljivanja Mišljenja Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju o ”nekorektnom prenošenju, prepričavanju i sažimanju tuđih tekstova” u Šeparovićevoj disertaciji;
  • Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju ne djeluje već više od godinu i pol zahvaljujući ”kvaki” da je dosadašnjim članovima istekao mandat, a Sabor propušta birati/imenovati nove članove;
  • Ustavni sud studenoga 2018. godine ukida mišljenje (!?) Etičkog povjerenstva Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (odluka: U-III-2992/2018);
  • tu je i spomenuta sudska cenzura knjige prof. Miličića u kojoj se dokazuje da je ”najviši hrvatski sudac uhvaćen u plagiranju”, itd.

Inače, najnovija odluka Ustavnog suda o odgodi ovrhe Ministarstva financija prema Pravnom fakultetu u Zagrebu je rezultat višegodišnje ”kooperativnosti” tog fakulteta sa vlastima i sudstvom u ”zaobilaženju” propisa čija primjena nije u interesu Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Pravni fakultet u postupku na Ustavnom sudu radi odgode ovrhe Ministarstva financija zastupa (sada odvjetnica) Zdenka Koharić.

A Zdenka Koharić je prije odvjetništva bila zaposlenica Ministarstva financija, najprije kao pomoćnica ravnatelja Službe za zajedničke i opće poslove Porezne uprave Ministarstva financija, a poslije kao načelnica Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak (to je vrtuljak u kojemu se obveznici na porezna rješenja žale – poreznicima).

Zdenka Koharić je kao pomoćnica u zajedničkim i općim poslovima Porezne uprave sudjelovala u realizaciji odluke Ministarstva financija o osnivanju ”stručnog studija poreznog prava” na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Sporazum o osnivanju studija za poreznike je bio potpisan 17. srpnja 1996. godine.

Za potrebe tog studija je Pravnom fakultetu u Zagrebu Ministarstvo financija osiguralo novac za uređenje zgrade u Gundulićevoj ulici 12, u središtu Zagreba, kao i novac za obnovu knjižnog fonda fakultetske knjižnice, naravno i honorare predavačima s Pravnog fakulteta u Zagrebu, itd.

Na 31. stranici Večernjeg lista od 18. rujna 1996. godine, međutim, objavljeno je da je osnivanje tog poreznog studija neustavno. Na taj studij su se u početku mogli upisati samo ”vježbenici” iz Ministarstva financija. To je protivno Ustavu, jer  diplomu Sveučilišta u Zagrebu imaju pravo pod jednakim uvjetima stjecati svi građani, a ne samo ”vježbenici” Ministarstva financija.

I nikome ništa!

Studij su svečano otvorili tadašnji dekan Pravnog fakulteta Jakša Barbić i (tadašnji) ministar financija Božo Prka.

Ipak, kasnije su diskretno otklonjeni nedostaci i porezni studij je formalno ponovo osnovan, a svečano ga je (ponovo) otvorio u međuvremenu novi ministar financija Borislav Škegro.

Na Pravnom fakultetu u Zagrebu, međutim, radije se nisu zamjerali najvišem hrvatskom sucu etičkim ocjenjivanjem njegove disertacije pripremajući tako, po mojem mišljenju, teren za odluku Ustavnog suda o odgodi 26 milijuna kuna ovrhe Ministarstva financija

Odgođena ovrha od 26 milijuna kuna temelji se na rješenju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak (klasa: UP/II-471-02/19-01/96, ur. broj: 513-04-19-2 od 31. svibnja 2019. godine).

Podsjetimo, Zdenka Koharić, koja sada kao odvjetnica zastupa Pravni fakultet u Zagrebu, bila je šefica tog famoznog Sektora za drugostupanjski upravni postupak u Ministarstvu financija.

Mislim da se članovi akademske zajednice više ne bi trebali olako upuštati u etičko propitivanje tzv. disertacija dužnosnika. Mogli bi proći kao prof. Miličić i ostali ”tuženici” u sudskim sporovima koje su protiv njih pokrenuli Šeparović, Čović i bivši ministar Barišić.

I postigli su cilj Šeparović, Čović i Barišić.

Akademska zajednica je kuš!

Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju više nema, a tuženi pojedini članovi akademske zajednice, napušteni od te iste zajednice u sporovima koje protiv njih vode Šeparović, Čović i Barišić, sada se ”vade” sami i služe kao upozorenje da dužnosničke tzv. znanstvene radove nije uputno etički vrednovati.

(Opaska uredništva: Za ocjene i podatke iznesene u ovom osvrtu odgovara isključivo autor osvrta).

.

Objavljeno autograf.hr, 27.10.2019., https://www.autograf.hr/etika-u-znanosti-je-pala-zivila-sudska-cenzura/, pristupljeno 01.11.2019.

Odgovori