Analiza: Zašto INA nije i više nikada neće ni biti hrvatska? Upravo zbog ovakve politike Vlade. Piše Goranko FIŽULIĆ, telegram.hr
lipanj 2, 2020
Vladimir NAZOR: ČAMAC NA KUPI
lipanj 4, 2020

VLADIMIR NAZOR, književnik, partizanski borac i političar

Književnik, partizanski borac i političar Vladimir Nazor rodio se 30. svibnja 1876. godine u Postirama na otoku Braču. Iako je završio studij botanike u Grazu, njegovo životno usmjerenje bila je književnost i prosvjetni rad. Kao srednjoškolski profesor radio je u Zadru, istarkim mjestima i Zagrebu. Bio je i upravitelj dječjeg doma u Crikvenici, nakon čega odlazi u mirovinu i 1933. godine seli se u Zagreb, gdje je dočekao početak Drugog svjetskog rata, a nakon razočarenja u NDH 1942. godine odlazi u partizane s pjesnikom Ivanom Goranom Kovačićem. O njegovom odlasku u partizane izvijestio je čak i Radio London. Tijekom rata počinje se baviti politikom te obnaša dužnost predsjednika ZAVNOH-a, a nakon završetka rata postaje predsjednik Prezidija Sabora Narodne Republike Hrvatske.

Unatoč njegovoj partizanskoj i političkoj karijeri Vladimir Nazor najviše je ostao upamćen kao pjesnik i književnik. Kao kuriozitet spomenut ćemo da ga je A. G. Matoš nazvao najhrvatskijim pjesnikom. Prvu zbirku pjesama „Slavenske legende“ objavio je još 1900. godine, a popularnost stječe zbirkama „Knjiga o kraljevima hrvatskijem“ i „Hrvatski kraljevi“. Istodobno piše mnogobrojne pripovijetke s motivima iz hrvatske mitologije. Godine 1908. objavljuje pripovijetku „Veli Jože“, djelo po kojem će ostati najpoznatiji, a koje je on sam smatrao neuspjelim. Veliki uspjeh kod publike i kritike postižu i njegova djela „Medvjed Brundo“ i „Utva zlatokrila“. U vrijeme rata i poraća njegova djela imaju naglašeni komunistički stav, pa tako piše „Pjesme partizanske“, „S partizanima“, „Legende o drugu Titu“ i druge.

Vladimir Nazor umro je u Zagrebu 1949. godine.

 

 

Odgovori