Igor ŠTIKS: Fotošopirali smo najbolji dio vlastite povijesti. Razgovarao Emir IMAMOVĆ PIRKE, forum.tm
siječanj 26, 2020
ODRŽANA IZBORNA SKUPŠTINA SABA REPUBLIKE HRVATSKE
siječanj 26, 2020

Tribina Udruge: PORAŽAVAJUĆE – LJUDI SE SRAME PARTIZANSKOG NASLIJEĐA.

Udruga antifašista Dubrovnik, organizirala je sredinom prošlog prosinca tribinu ‘Mržnja ili ljubav – rat ili mir’ na kojoj je govorio i dr. sc.Dragan MARKOVINA, povjesničar, publicist i medijski kolumnist iz Splita. Markovina je istaknuo je kako je i ovo okupljanje dubrovačkih antifašista povodom obilježavanja 75. obljetnice oslobođenja Dalmacije neformalno jer se taj značajni jubilej oslobađanja Dalmacije od fašističkih okupatora ne obilježava službeno od strane države.

– Upravo je to problem cijele Hrvatske. Antifašizam je upisan u Ustavu, a onda su došle devedesete i praksa je pokazala nešto drugo. Duša me boli što Spomenik palom borcu djelo znamenitog hrvatskog kipara Frana Kršinića, koji je proglašen zaštićenim kulturnim dobrom, nije vraćen na Trg oružja. Znam da je to nešto na simboličnoj razini i da je ljudima simbolike preko glave, ali bilo bi dobro vratiti nešto što je uništeno devedesetih i to bi osnažilo antifašizam – rekao je Markovina dodavši kako je period nakon rata obilježen traumama, deindustrijalizacijom zemlje i revizionističkim odnosom prema antifašizmu tako što su se mijenjali nazivi ulica i uništavali spomenici NOB-u i antifašizmu. Dodao je kako je jedan period bilo naznaka kako će Hrvatska krenuti prema demokratizaciji, no sve je završilo u novom revizionizmu i valu desnice koja odrađuje posao koji misli da nije dovršila do kraja. „Uspjelo se napraviti nešto što je poražavajuće. Ako za primjer uzmemo da je hrvatsko društvo slično španjolskom, talijanskom ili grčkom, zanimljivo je kako Dalmacija jedina regija, unutar tih zemalja, čiji se unuci većinom srame svojih djedova partizana. Toga nema nigdje drugdje pa čak se ne srame ni onih koji su bili na strani fašista“ rekao je Markovina koji je kao primjer naveo nedavno postavljanje spomenika fra Bernardinu Sokolu na Korčuli. Naime, njega se danas predstavlja kao mučenika jer su ga partizani ubili, a u memoriji Korčule ostao je upamćen kao kvisling i kolaboracionist, koji je neposredno prije oslobođenja otoka od Nijemaca odao gdje se nalazi sklonište sedmorice partizana koji su kasnije njemački okupatori ubili. „ Te se stvari zanemaruju, a jako su bitne, o njima se ne govori jer smo u defenzivi i strahu. Koncept objašnjenja je da danas nema fašizma pa nije potreban ni antifašizam. Danas ga nema, niti će se pojaviti u skorije vrijeme, ali prisutne su tendencije neofašizma, isključivosti, ksenofobije i netrpeljivosti manjine. Zamislite kako se osjeća u našoj zemlji netko tko nije hrvatski nacionalist, ili je vjerska, seksualna, ili ideološka manjina… Ljude se vrijeđa, a predsjednica i vodeći mediji ignoriraju i ismijavaju, uz to smatrajući kako je antifašizam nebitan“ – rekao je Dragan Markovina i dodao kako je otpor svemu tome i ova tribina, edukacija, prisutnost u medijima, ali i političko otpor koji je prema njegovom mišljenju jako težak i zahtijevan put i svi moramo raditi zajedno, koliko možemo, u smjeru koji bi trebao biti interes za bolje hrvatsko društvo.

Odgovori