UŽAS JASENOVCA – NAJVEĆI HOROR U NAŠOJ POVIJESTI
10 travnja, 2022
IZLET U KUMROVEC
16 svibnja, 2022

ŠUTNJA JE ZLATO

I na ovogodišnjoj (središnjoj, državnoj, službenoj  –  kako ju je državni vrh nazvao – komemoraciji nije bilo političkih govora. Bila je to jedna od najboljih odluka aktualne „narodne vlasti“. Ipak, državni dužnosnici bili su raspoloženi za izjave novinarima nakon (ali i prije) što su  „dostojanstveno odali pijetet žrtvama“

    Na  77. godišnjicu proboja logoraša iz ustaškog  koncentracijskog logora Jasenovac održana je komemoracija,  u kojoj su uz predstavnike državnog vrha sudjelovali i predstavnici naroda žrtava i antifašisti. Komemoracija u Spomen-domu Jasenovac obilježena je u znak sjećanja na 22. travnja 1945. godine i proboj logoraša.  Podsjećamo, VJEKOSLAV MAKS LUBURIĆ, voditelj Ureda III., formalni zapovjednik svih logora u NDH u ožujku 1945. godine naređuje da se likvidiraju svi zatočenici, a logor i mjesto Jasenovac do temelja spale, kako bi se  prikrili svi tragovi zločina. Zadnja grupa zatočenica logora odvedena je na likvidaciju 21. travnja. Koliko ih je bilo teško je utvrditi jer ni jedna nije preživjela. U noći 21. travnja na prozivki bilo je 1073  zatočenika. U jutro 22. travnja na povik ANTE BAKOTIĆA: „Naprijed, drugovi“! oko 600 zatočenika pojurilo je prema logorskim vratima. Preživjelo ih je 106. Nekoliko sati kasnije  počeo je i proboj zatočenika iz radne grupe „Kožara“ koja se nalazila u Jasenovcu. Od njih 167 samo 11 se uspjelo spasiti. Kako navodi prof. NATAŠA MATAUŠIĆ, povjesničarka i arheologinja  –   ako je u logoru Jasenovac III.  i u „Kožari“ u noći 21. na 22. travnja bilo 1240 zatočenika, u posljednjem danu postojanja logora život je izgubilo 1133 ljudi.

     Kolone sjećanja od Memorijalnog muzeja do spomenika  „Kameni cvijet“ (autor BOGDAN BOGDANOVIĆ, arhitekt, nekadašnji gradonačelnik Beograda i disident  Miloševićeva režima) i  polaganje vijenaca izaslanstava Hrvatskog sabora, Vlade te nacionalnih manjina i antifašista  –  odvojeno su odala počast žrtvama. Predstavnici SABA RH predvođeni predsjednikom FRANJOM HABULINOM i bivšim predsjednikom RH STJEPANOM MESIĆEM, također su odali  počast svima koji su se borili protiv fašizma i onima koji su pali kao žrtve fašizma. Mjesto komemoriranja bilo je jedno od najvećih stratišta u vrijeme  države koja je možda bila zamišljena kao hrvatska, ali koja –  takva kakva je bila  –  doista nije bila hrvatska. Predsjednik RH ZORAN MILANOVIĆ sa svojim izaslanstvom  ruže i kamenčiće  kod spomen-obilježja položio je sat i pol ranije. Činjenicu da je predsjednik SNV-a MILORAD PUPOVAC vijence položio zajedno s premijerom Plenkovićem, kad i predsjednik SABA RH Franjo Habulin, Milanović komentira time što njima  „treba blagajna“.  „Pred te događaje Plenković uvijek  iste ljude kupi, dovede ih, kupi im kavice i nakon toga ponovno laže“, rekao je. Židovska zajednica, kaže, može si priuštiti da  bude neovisna „jer ima novac i ne može ih se ucijeniti, a Habulina su kupili jer treba peneze i boji se da ih ne izgubi“.

    Franjo Habulin ističe da je stav SABA RH kako „Obilježavanje proboja logoraša u Jasenovcu nije politički skup, nego komemoracija kojom se odaje počast ljudima koje su ubijali neljudi. Ako zajedno ne možemo tih pet minuta pod  Kamenim cvijetom odati počast žrtvama zloglasnog ustaškog režima, kako ćemo sutra to zajedništvo ostvariti u rješavanju problematike fašizacije koja se nakupila u Hrvatskoj u posljednjih 30 godina. Rasprave tko će s kim i kad će doći nisu primjerene za žrtve NDH. Krajnje je vrijeme da se suočimo sa proustaškom praksom u hrvatskom društvu. Nema više odustajanja i odgađanja za donošenje kaznenog okvira koji će spriječiti i zaustaviti hrvatsku desnicu koja otvoreno propagira ustašku ideologiju, najmračniju u povijesti ljudskog društva. Zato smo pristali ove godine ići zajedno sa premijerom Plenkovićem u nadi da će u skorije vrijeme on konačno prelomiti i riješiti zabranu ustaškog pozdrava zakonskom praksom. Imamo čitav niz pitanja koja traže odgovore, ali ja vjerujem da imamo toliko snage i pameti kako bismo konačno učinili taj civilizacijski iskorak da se hrvatski narod suoči sa svojom prošlošću i sadašnjošću“, dodao je Habulin

       Obilježavanje Dana proboja zatočenika iz ustaškog logora Jasenovac i ove se godine održalo bez zajedničkog odavanja počasti žrtvama, jer na komemoraciji nije bila Koordinacija Židovskih općina, koja je nezadovoljna pristupom vlasti tom mračnom dijelu povijesti. Oni će komemorirati 28. travnja kad se obilježava Međunarodni dan sjećanja na holokaust, jer smatraju da Vlada ne želi zabraniti poklič „Za dom spremni“. Dodatnu konsternaciju izazvao je izaslanik Ministarstva branitelja MATKO RAOS, koji je na svečanosti u povodu obilježavanja 31. obljetnice osnivanja IX. Bojne HOS-a „Rafael vitez Boban“ u Splitu rekao: „Da nije bilo 10. travnja 1941., ne bi bilo ni današnje Hrvatske“.  Tu izjavu, premijer Plenković pripisuje tome da je Raos i sam bio potresen te kako „nekad ljudi koji nemaju iskustva kažu nešto što ne treba“. Ali, taj je  incident izazvao dvojbu premijera treba li uopće na takve događaje u budućnosti ikoga slati“.  Premijer je u razgovoru s novinarima u Jasenovcu, poručio kako je Vlada počela razgovore s predstavnicima manjina i antifašista o mogućnosti pooštravanja postojećih sankcija ustaškog pozdrava „Za dom spremni“, ali  ne i o izmjenama  zakona koji bi zabranili njegovu upotrebu. „Ja sam još jednom naglasio  da su postojeći propisi i presuda Ustavnog suda vrlo jasne što se tiče pokliča. Tu mislim da samo treba ujednačiti praksu. Možemo vidjeti mogu li se eventualno povećati kazne, kako bismo i na taj način djelovali preventivno, ali i sankcionirali one koji krše zakon“, dodao je Plenković

  Kameni cvijet i dalje je kamen spoticanja. Propala je još jedna zajednička jasenovačka komemoracija. Od 2016.  do 2019.  predstavnici Srba, Roma i  antifašista nisu sudjelovali na službenim komemoracijama. Prije dvije godine održana je zajednička komemoracija, ali bez govora, a 2021. sva su izaslanstva došla i toga dana, ali zbog epidemioloških mjera u različitim terminima. Umjesto međusobnih prijepora i optužbi političkih čelnika (poglavito prepucavanje predsjednika Republike i premijera Vlade), komemoracija je trebala biti više posvećena žrtvama ustaškog logora, ali i želji da se podsjećanjem na istinu o onome što se tada događalo osujeti i mogućnost da se nešto slično nikada ponovo ne dogodi. A ta borba protiv zaborava itekako je potrebna. Hrvatska je utemeljena na partizanskom antifašizmu, a ne na zločinačkom  ustaškom fašizmu, što je dobro, ali daleko od dovoljnog. To smo i bez osude zločina od strane političkih lidera znali, uostalom stoji tako zapisano u Ustavu, a od  predstavnika vlasti traži se više. Da kažu zašto tako nije u političkoj praksi i da osude one koji ne daju da bude tako. Dakle, da osude sami sebe. Jasno, to ne treba očekivati.

Odgovori