OTIŠAO JE DRAGO HORVAT – GAGA
srpanj 10, 2017
Vili MATULA: Nemojte ubiti svoj identitet i ne dajte potpis za izgon Tita
srpanj 10, 2017

Smokvica – obilježen državni praznik Dan antifašističke borbe – ZAJEDNO OPĆINA I UDRUGA

U organizaciji Općine Smokvica i Udruge antifašista Smokvica pred spomenikom poginulim antifašističkim borcima i žrtvama fašističkog terora u Smokvici je 22. lipnja obilježen državni praznik Dan antifašističke borbe.

Prigodno je govorila Ivanka Stanojević, članica Predsjedništva Udruge antifašista Smokvice podsjetivši da je prije sedamdeset šest godina u šumi Brezovica kraj Siska formiran Sisački partizanski odred kao prvi partizanski odred u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji i među prvima u čitavoj tada okupiranoj Europi.

Već sutradan Odred je izvršio prvu diverziju na pruzi Zagreb – Beograd, čime je započela oružana borba koja će prerasti u oslobodilački rat naroda protiv nacifašističkih osvajača i domaćih izdajnika.

Ivanka Stanojević je citirala i britanskog premijera Winstona Churchilla koji je u Parlamentu svoje zemlje u kolovozu 1944. rekao: „Odlučili smo stati na stranu Tita zbog njegove nepokolebljive hrabre borbe protiv Njemačke armije. Partizani su sada gospodari tamošnje situacije i predstavljaju smrtnu situaciju za Nijemce… Komunistima pripada čast što su prvi započeli borbu. Ti valjani Titovi sljedbenici drže onoliko Nijemaca u Jugoslaviji koliko ih drže kombinirane anglo-američke snage u Italiji“.

Partizanski odredi kao prve oružane jedinice nastali su u lokalnim i zavičajnim okvirima za obranu vlastitog kraja. S razvojem antifašističke borbe oni prerastaju u brigade, čije je formiranje označilo početak izrastanja teritorijalnog partizanskog rata i pokreta otpora u narodno-oslobodilačku antifašističku borbu. Brigade prerastaju u divizije, divizije u korpuse, korpusi u armije. Sredinom listopada 1941. godine formiran je središnji rukovodeći organ oružane antifašističke borbe u Hrvatskoj Glavni štab Hrvatske. Iako je bio povezan s Vrhovnim štabom i vrhovnim zapovjednikom svih oružanih snaga na tlu bivše Jugoslavije Josipom Brozom Titom, Glavni štab Hrvatske uglavnom je samostalno vodio i planirao ratne operacije na svom području.

Snažan razvoj NOP-a vidljivo su odražavale njegove oružane snage: od 7000 antifašističkih boraca koliko ih je bilo potkraj 1941. godine do 150.000 boraca potkraj 1944. godine. Istovremeno snage okupatora brojile su oko 300.000 znatno bolje opremljenih i obučenih vojnika i s njima oko 115.000 vojnika NDH, ustaša i domobrana.

Status učesnika NOR-a s područja Hrvatske prema službenim podacima imalo je 471.836 osoba što čini preko 11% njezinog sveukupnog predratnog stanovništva, od toga 230.000 partizanskih boraca. Ovaj podatak stavlja Hrvatsku u sam vrh zemalja sudionica antifašističke borbe.

Ukupni ratni gubici Hrvatske prema istraživanju demografa Vladimira Žerjavića iznose 271.000 osoba. U partizanskim jedinicama poginulo je 65.000 partizana, a 153.000 osoba bile su žrtve fašističkog i ustaškog terora u gradovima i naseljima, a najveći broj u zloglasnom ustaškom logoru Jasenovac“ – rekla je, uz ostalo Ivanka Stanojević i istakla da je Smokvica dalo je veliki doprinos pobjedi u Narodno-oslobodilačkom ratu i antifašističkoj borbi.

Ukupno je u NOR-u sudjelovalo 247 boraca, a od toga broja 193 Smokvičana bili su borci u jedinicama Narodno-oslobodilačke vojske u 1.,2., 3. i 11. Dalmatinskoj brigadi, 13. Južnodalmatinskoj brigadi i u Korčulanskom partizanskom odredu. 26 žena iz Smokvice je bilo u partizanskim redovima. U bitkama koje su se u NOB-i vodile za slobodu domovine, na Korčuli, Pelješcu, Mljetu i Visu, na Sutjesci, širom Bosne, u borbama za oslobođenje Širokog brijega, Mostara, Bihaća i Knina pa sve do oslobađanja Hrvatskog primorja, Istre i Trsta, poginulo je 45 smokviških partizana i partizanki, a 15 naših sumještana bile su žrtve fašističkog terora i ratni stradalnici, među njima i prvi sekretar Mjesne organizacije Komunističke partije Jerko Tomašić i predsjednik Narodno-oslobodilačkog odbora Smokvice Paval Baničević Škudrić“ – rekla je Ivanka Stanojević.

Odana je počast i zahvalnost poginulim partizanskim borcima, žrtvama fašističkog terora i palim braniteljima, a potom su na pomenik položeni vijenci. Vijenac Općine Smokvica položili su Kuzma Tomašić, načelnik i Ljubo Kunjašić, predsjednik Općinskog vijeća. Vijenac Općinske organizacije SDPH-a Smokvice položili su Josip Pecotić, Jakica Pecotić i Ivanka Stanojević a vijenac Udruge antifašista Smokvice, Mirko Pecotić, predsjednik, Jerko Tomašić podpredsjednik, i Ante Korunić, član Udruge.

mp

Odgovori