Godišnjica smrti Mata Jerinića
23 srpnja, 2021
Poštovani članovi, ovim putem se pozivate na godišnju skupštinu Udruge antifašista Dubrovnik održat će se u subotu, 7. kolovoza 2021. godine u dvorani Udruge antifašista Dubrovnik, s početkom u 10,00 sati
30 srpnja, 2021

SJEĆANJE NA ZUBAČKE UBLE

Sve to što se dogodilo početkom prošlih devedesetih, dakle prije trideset godina s posljedicama koje su teške i nezaboravne ne može potamniti istinski povijesni značaj dogovora i odluka na Zubačkim Ublima od prije osamdeset godina i istinsku ljepotu zajedništva iskazivanu pedesetak godina poslije

U godini prisjećanja na početak fašističke okupacije i Drugog svjetskog rata na prostorima bivše Jugoslavije prije 80 godina te u vezi s tim obilježavanja obljetnica početaka narodnog ustanka i NOB-e, kada se narod odazvao zovu Komunističke partije s Titom na čelu na ustanak i zajedničku borbu protiv okupatora do ostvarenja slobode, već od početka ljeta 1941. na Zubačkim Ublima, na tromeđi Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, sastajali su se istaknuti sinovi i kćeri ovih susjednih krajeva, komunisti i rodoljubi iz Konavala, Hercegovine i Boke, da bi početkom kolovoza te godine donijeli odluku o zajedničkoj borbi za socijalno i nacionalno oslobođenje.  Poslije gotovo četiri teške ratne godine bespoštedne borbe, rijeka prolivene krvi i ogromnih žrtava stigla je dugo žuđena sloboda u kojoj posebno značajno mjesto za odvijanje NOB-e na širem dubrovačkom i susjednim područjima Hercegovine i Crne Gore imaju i dogovori i odluke donesene u ljeto 1941. godine na Zubačkim Ublima.

Osamdeset ljeta poslije iznova se podsjetimo da je u tim preteškim vremenima, već na početku fašističke okupacije, na sastancima istaknutih rodoljuba i komunista susjednih hrvatskih, hercegovačkih i crnogorskih područja na Zubačkim Ublima, pored ostalog, postignut dogovor o proširenju i organiziranju ustanka na svim susjednim područjima, a pored suglasnosti o zajedničkoj borbi protiv okupatora i domaćih izdajnika, postignut je i dogovor o formiranju zajedničkih jedinica i komandi, smještaju izbjeglica, organiziranju bolnica i skrbi za ranjenike. Poseban povijesni značaj Zubačkih Ubala 1941. predstavlja činjenica da su se u tim sudbonosnim danima na okupu našli zajedno Hrvati, Muslimani, Srbi i Crnogorci, pravi rodoljubi, istinski borci i predstavnici naroda koji žive na ovim područjima. Donesene su značajne odluke i postignut je dogovor o načinima zajedničkog rada kako u borbi tako i u političkoj akciji na suzbijanju neprijateljske propagande i sprječavanju raspirivanja mržnje među narodom, jer su četnici odmah krenuli s pokušajima izazivanja i raspirivanja nacionalne i vjerske nesnošljivosti i mržnje, šireći glasine da su svi Hrvati i Muslimani ustaše i da su se s okupatorom dogovorili o iskorjenjivanju i uništenju srpskog naroda. S druge strane, ustaše su organiziranje i dizanje ustanka u srpskim područjima Hercegovine prikazivali kao četnički pokret uperen protiv NDH, hrvatskog i muslimanskog naroda. Na sastanku je došlo do izražaja  jedinstvo misli i akcije o svim pitanjima zajedničke borbe, obilježavanjem i tih neprijatelja naroda i organiziranjem borbe protiv njih kao izdajnika na isti način kao protiv okupatora. To se jedinstvo prenosilo na narod susjednih krajeva pa je i na taj način stvarano, razvijano i učvršćivano jedinstvo na čitavom području u zajedničkoj borbi protiv zajedničkog neprijatelja sve do izvojevane pobjede i ostvarene slobode.

Poštujući značaj dogovora na Zubačkim Ublima, narod i omladina susjednih područja Hrvatske, Hercegovine i Crne Gore  tridesetak su se godina sastajali na velikom narodnom zboru na tom povijesnom mjestu, svakog žarkog ljeta početkom kolovoza, da se druže i vesele u slobodi, da u zajedništvu evociraju uspomene i ožive sjećanja na te velike dane i na hrabre ljude iz zajedničke slavne prošlosti, da jedni drugima pruže ruku prijateljstva kao zalog trajnog zajedništva i prijateljstva naroda na tromeđi bez međa. Onda se početkom prošlih devedesetih, baš o pedesetoj obljetnici povijesnog dogovora na Zubačkim Ublima, razgoropadio nacionalizam. Povijesni dogovor iz ljeta 1941. i desetljećima stvarano zajedništvo, neofašisti su bacili su pod noge. Umjesto međa kojih dotad nije bilo, četnici su u svojim povampirenim glavama ucrtavali nove međe svojatajući tuđa područja, i ona na hrvatskom jugu, dubrovačka, konavoska, primorska. Gotovo preko noći, umjesto zajedništva došla je agresija, dojučerašnji prijatelji i drugovi iz susjedstva postali su neofašistički palikuće, pljačkaši i ubice, umjesto prijateljski pruženih ruku slijedio je pogled preko nišana, zločini, palež, pljačka, smrt – rat poguba ljucke naravi. Trajalo je to opet gotovo četiri godine. Ružni i tužni dio povijesti 1941. ponovio se poslije pedeset godina. Ali, hrvatski jug, granice i slobodu Lijepe naše obranili su hrvatski branitelji.

Tromeđe bez međa više nema pa ni velikog narodnog susretanja i zborovanja omladine i naroda na početku svakog kolovoza, nema ni spomenika zajedništvu među borovima na Zubačkim Ublima. Baš na mjestu spomenika zajedništvu izgrađena je kapelica. Ostavljajući gorčinu u ustima, svi ti ružni događaji postali su izgleda neizbježni dio kontroverzne povijesti ovih prostora. Mjeru će joj i dalje uzimati povjesničari i „povjesničari“, jedni slijedeći istinu, a drugi da prikažu povijest onako kako im se sviđa, odnosno kako bi htjeli da je bilo. Ipak, ostaju sjećanja na Zubačke Uble. To što se dogodilo početkom prošlih devedesetih, dakle prije trideset godina s posljedicama teškim i nezaboravnim,ne može potamniti istinski povijesni značaj dogovora i odluka na Zubačkim Ublima od prije osamdeset godina i istinsku ljepotu zajedništva iskazivanu pedesetak godina poslije. Sjećanja nam nitko ne može srušiti ni oduzeti!

Odgovori