Moji koronarni dani III. Piše Vedrana RUDAN, rudan.info
travanj 14, 2020
KRIŽNI STOŽER: Epidemiologija u službi Biblije. Piše Nataša ŠKARIČIĆ, lupiga.com
travanj 15, 2020

PROBOJ U SLOBODU

Kolone pred Kamenim cvijetom na obljetnicu proboja logoraša

Logoraši ustaškog koncentracionog logora Jasenovac su prije 75 godina, 22. travnja 1945., izvršili proboj u slobodu i tako dvadesetak dana prije kapitulacije nacifašističkih okupatora označili kraj najsramnijeg ustaškog mučilišta ljudi, ljudi drugačijih po naciji, vjeri, rasi, misli i ideji, na ovim našim prostorima i šire.

Koncentracioni logor Jasenovac osnovan je temeljem rasnih zakona, koje je donijela ustaška “NDH”, po uzoru na njemačke koncentracione logore, ali jedinstven po metodama ubijanja i masovnim pogubljenjima, nehumanim transportima, mučenjima, izgladnjivanjima, strijeljanjima, spaljivanjem u pećima, ili ubijanjem hladnim oružjem kao što su sjekire, batovi, čekići, noževi- ustaške kame. Prve zatočenike primio je u kolovozu 1941. godine, djelujući 1337 dana kao najzloglasnije gubilište-stratište u ovom dijelu Europe, mjesto genocida nad Srbima, Židovima, Romima i nepoćudnim Hrvatima. Zatočeni logoraši bili su uglavnom s područja “Nezavisne Države Hrvatske”.

Jasenovac je bio sistem logora koji su sačinjavali logori Krapje, Bročice, Ciglana, Kožara i Stara Gradiška. Prvi zapovjednik sabirnih logora bio je zloglasni ratni zločinac Maks Luburić, a među zapovjednicima bili su i drugi ustaški koljači: Joso Matijević, Dinko Šakić, Ljubo Miloš i Hinko Piccili. Centralni logor bila je „Ciglana”, radni logor”, koji djeluje od listopada 1941. – 22. travnja 1945. godine. U ciglani je bio krematorij, nazvan po autoru “Piccilijeva peć “, namijenjena za spaljivanje leševa. Prakticirano je i bacanje u vatru živih ljudi, među kojima i djece. Spaljivanje žrtava obustavljeno je zbog nesnosnog smrada koji se širio okolinom.

Okrutne smrti u logoru Jasenovac nisu bili pošteđeni ni nepoćudni katolički svećenici.

U travnju 1945. godine, pred nadiranjem partizanskih jedinica NOVJ, ustaše nastoje prikriti tragove zločina, rušenjem objekata, uništavanjem arhive, iskopavanjem i spaljivanjem žrtava, uz žurnu likvidaciju preostalih logoraša, pa je 21. travnja u logoru ostalo još 1073 logoraša koji se organiziraju za proboj iz logora. Prema dogovoru proboj je počeo 22. travnja u 10 sati. U proboj do slobode logoraše je dogovorenim usklikom “naprijed drugovi!”poveo Ante Bakotić, predratni komunista iz Sinja. U neravnopravnoj borbi s ustaškim stražama samo sedamdesetak logoraša se uspjelo spasiti. Oko 20,00 sati toga dana krenulo je u proboj i 147 zatočenika logora Kožara. Njih je preživjelo samo 11.

Koncentracioni logor Jasenovac je već više desetaka godina predmet ideološkog i političkog manipuliranja brojem ubijenih logoraša. U cilju utvrđivanja prave istine Spomen područje Jasenovac pristupilo je stručnom i znanstvenom istraživanju i utvrđivanju poimeničnog popisa stradalih. Pojedinačni popis žrtava javno se objavljuje i stalno nadopunjava i može se pratiti na internetskim stranicama Spomen područja Jasenovac. U ožujku 2013. godine Spomen područje Jasenovac izdalo je knjigu s popisom od 83145 žrtava (47627 Srba, 16173 Roma, 13116 Židova, 4255 Hrvata, 1128 Muslimana, te određeni broj pripadnika još 15 nacionalnosti), među kojima je i 20101 ubijene djece do 14 godina života.

U znak sjećanja na žrtve zločinačkog ustaškog režima, u Spomen području Jasenovac podignut je 1966. godine spomenik “Kameni cvijet”, djelo autora Bogdana Bogdanovića. U podnožju spomenika je kripta, obložena željezničkim pragovima i brončana ploča sa stihovima iz poeme “Jama” Ivana Gorana Kovačića.

Odgovori