U Zagrebu otkrivena treća grozna poruka Srbima u par dana. index.hr
lipanj 14, 2020
MILANOVIĆEV VIJENAC NA SUTJESCI
lipanj 17, 2020

OBLJETNICA OSNIVANJA SISAČKOG PARTIZANSKOG ODREDA

           Približava se obilježavanje 79. obljetnice osnivanja Sisačkog partizanskog odreda. Odred je osnovan 22. lipnja 1941. godine. Odlukom Sabora Republike Hrvatske dan osnivanja – 22. lipnja proglašen je državnim praznikom kao Dan antifašističke borbe. Sisački partizanski odred je prema povjesničarima bio prvi partizanski odred, ne samo u Hrvatskoj, već jedna od prvih antifašističkih postrojbi takvog oblika u okupiranoj Evropi. U početku sastavljen od sisačkih članova Komunističke partije Sisački partizanski odred je u prvoj akciji izvršio diverziju na pruzi između Siska i Capraga. Od početnih četrnaest ubrzo se odvostručio broj boraca. Odred je i dalje djeluvao u okolici Siska, napadajući neprijateljske patrole, rušeći telefonske stupove i vršeći diverzije na željezničkoj pruzi.

           Početkom kolovoza 1941. godine Sisački partizanski odred je imao 70-ak boraca pa se počelo i s borbenim akcijama na sisačkom području. Prvi komandant, ujedno i organizator temeljnog partizanskog odreda u Hrvatskoj i u NOR-u uopće, ovog Sisačkog, bio je Vlado Janjić – Capo, koji je trećinu svoga života, od umirovljenja 1961. godine do smrti 1991. godine, živio u Dubrovniku u svom lapadskom domu u Trpanjskoj ulici 1.

           Poslije Sisačkog partizanskog odreda, u Hrvatskoj je u četverogodišnjem NOR-u formiran ukupno 251 partizanski odred, što je 45 posto svih partizanskih odreda koliko ih je u toku oslobodilačkog rata formirano na cijelom području bivše Jugoslavije. To svjedoči o ogromnom doprinosu partizanskih odreda i boraca NOV iz Hrvatske narodnooslobodilačkoj borbi u koju ih je povela KP i u kojoj su, pod vodstvom Tita, dali izniman doprinos pobjedi antifašističke koalicije nad fašizmom. Partizanski borci su oslobodili svoju zemlju od okupatora, vratili hrvatskoj domovini Istru, Rijeku i Hrvatsko primorje, Zadar, naše otoke i dio Dalmacije, te svrstali Hrvatsku među zemlje pobjednice nad fašizmom u Drugom svjetskom ratu.

           Aktivnošću organizacija Komunističke partije Jugoslavije (KPJ) i Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ), odmah poslije fašističke okupacije, organiziraju se i u Dubrovniku i na širem području udarne grupe koje izvode raznovrsne pa tako i oružane aktivnosti protiv fašističkih okupatora. Koncem 1941. od udarnih grupa u Dubrovniku se formira ilegalna partizanska četa koja odmah izvodi svoju prvu oružanu akciju kidanja telefonskih stupova u Rijeci dubrovačkoj i Župi dubrovačkoj i u samom gradu. Dubrovačka partizanska četa s početnih 26 boraca zvanično se formira u travnju 1942. godine. Antifašističkom narodnooslobodilačkom borbom stalno je povećavala svoj sastav pa ubrzo prerasta u Dubrovački partizanski odred.

           Već od prvih dana fašističke okupacije i na širem južnodalmatinskom području poduzimaju se antifašističke borbene aktivnosti, udarne borbene grupe, koje uspostavljaju mjesne organizacije KPJ i SKOJ-a, prerastaju u partizanske čete i kasnije odrede, kao što je Pelješki partizanski odred, Konavoski partizanski odred i drugi. Rodoljubi iz Dubrovnika i šire okolice bili su borci i mnogih dalmatinskih i svih drugih brigada i divizija narodnooslobodilačke vojske..

           Narod Dubrovnika i okolnog područja u antifašističkoj narodnooslobodilačkoj borbi pretrpio je velike ljudske i materijalne žrtve. Od preko 14 tisuća aktivnih učesnika narodnooslobodilačkog rata (NOR) iz Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, u temelje oslobođenja i pobjede nad fašizmom, svoje je živote položilo 1680 boraca partizanskih odreda i narodnooslobodilačke vojske. U Drugom svjetskom ratu na ovom je području, od strane talijanskih i njemačkih okupatora, ustaša i četnika izvršen ratni zločin i na oko 9 tisuća civilnih žrtava. Njih 1500 je ubijeno, dok su drugi bili zatvarani, mučeni, masovno tjerani u logore i izbjeglištvo iz kojega se velika većina nikada nije vratila svojim kućama.

           Prisjetimo se u ovoj prigodi samo nekih poginulih boraca i revolucionara s dubrovačkog područja; Bruno, Marija i Anuška Radeljević, Ivo Bučić, Dušan Todorović, Nikola Mašanović, Pajo Čerović, Darko Urlić, Nikica Franić, Ivan Morđin – Crni, (proglašen za Narodnog heroja), Baldo Mekišić, Miće Marinović i Marko Marojica tek su manji broj velike plejade boraca i revolucionara, njih 1680 s dubrovačkog područja koji su u narodno oslobodilačkoj borbi za slobodu položili najviše što su imali i mogli – svoj život. Svima ima vječna slava i hvala!

           Udruga antifašističkih boraca Dubrovnik, povodom Dana antifašističke borbe, organizira u ponedjeljak, 22. lipnja 2020. godine, s početkom u 19 sati Komemorativni skup i polaganje vijenaca u Spomen kosturnicu Spomen groblja boraca NOR-a na Boninovu.

Odgovori