Vesna TERŠELIĆ: Koji to rat ima dostojanstvo!? Razgovarao Denis ROMAC, dw.com
svibanj 2, 2019
Odlazak Hrvata. Piše Drago BOJIĆ, tacno.net
svibanj 4, 2019

Krleža: Za dugom kolonom svojih mrtvih divizija ode Tito preko – preko Romanije. Piše Štefica GALIĆ, tacno.net

“Kad je riječ o Titovoj smrti, treba reći da nema takve posmrtne počasti koja bi znala odraziti simbolično značenje njegove pojave među nama.

Bio je sretan čovjek. Ni jednog trenutka nije posumnjao u svoje ideale, a ostvario ih je više od svega o čemu su pokoljenja naših pjesnika, političara, vladara i vojskovođa maštala vjekovima.

Za dugom kolonom svojih mrtvih divizija ode Tito preko – preko Romanije. Ode on na daleke nedogledne poljane narodne pjesme odakle kao da je i stigao.

Nije naš svijet toliko neuk te ne bi umio razlikovati vulkansku slijepu i surovu stvarnost kojom smo okruženi od vlastitog toplog krova nad glavom. Da je taj naš krov Titovo djelo, to se objasnilo svima, te nije bilo čovjeka koji u mislima nije probdio noći i noći za njegove ljubljanske agonije.

Prigodom Titove šezdesetogodišnjice (1952), rečeno je sve što se može reći o životu jednog čovjeka koji se s ponosom može osvrnuti na svoj životni put:

Kada netko sa svojih šezdeset godina može da kaže: Borio sam se po crti svog moralnog uvjerenja četrdeset punih godina, vidio sam mnoge zemlje i gradove, vojske i ratove i civilizacije, društvene sisteme i revolucije, proživio sam život zarađujući hljeb svojim vlastitim rukama, bio sam robijaš i ratnik, političar i organizator velikog masovnog pokreta za oslobođenje proleterijata, digao sam ustanak protiv slijepe stihije, očistio sam zemlju od tuđinaca u teškom  i krvavom ratu, vratio sam svojoj domovini oteto more, njene otoke i njene gradove, oslobodio sam svoj narod od klasnog izrabljivanja, položio sam temelje socijalizmu i danas dižem zemlju iz njene zaostalosti u red civiliziranih naroda, onda bi takav čovjek mogao s punim pravom da kaže: Izvršio sam svoju ljudsku i građansku dužnost.

Odonda pa do dana današnjeg, za punih dvadeset i osam godina, on je na planetarnoj pozornici razvio djelatnost historijskih razmjera. Kao organizator međunarodnog pokreta nesvrstanosti, on je svojom neslomljivom voljom izvojštio priznanje čitavog svijeta – danas nas je napustio idealni barjaktar kantovske zamisli Svjetskog Mira.’

Krleža i Tito

… Nema dana da ne razmišljam o njemu. Bio je kartaš prvog reda, njega je u životu karta uvijek dobro išla. U rat protiv Hitlera, goloruk, pa uspjeti! Staljinu reći ne i održati se! I još hiljade i hiljade kasnijih uspjeha i pobjeda njegovih koje sam ja zapamtio u svom ‘kratkom životu’…

Sahranjen je Tito, dostojanstveno, vojnički, ispraćen na vječni počinak. Dah zemlje je stao, ulice gradova i sela opustjele su. Ljudi su se okupili oko televizora da zajedno s najvećim državnicima svijeta, i svima onima koji su se našli uz odar, otprate Tita na njegov put ‘preko – preko Romanije… na daleke nedogledne poljane narodne pjesme…’

Enes Čengić: S Krležom iz dana u dan (U sjeni smrti) – Globus, Zagreb, 1986.

————————————————————————————————————————————————————————————

Na današnji dan 1980. godine u ljubljanskoj bolnici umro je Josip Broz Tito. Zastave na Buckingamskoj palači, Capitol Hillu, Kremlju, Elizejskim poljanama, Hofburgu i širom svijeta spuštene su na pola koplja. Održana je, prvi i posljednji put u povijesti, sjednica Ujedinjenih naroda sa samo jednom točkom. Proglašeni su višednevni nacionalni dani žalosti u više od 80 zemalja svijeta. Na sahrani je bilo 209 delegacija iz 128 zemalja, 31 predsjednik republike, 4 kralja, 6 prinčeva, 22 predsjednika vlada, 11 predsjednika nacionalnih parlamenata.

Neka mu je vječna slava.

.

Objavljeno tacno.net, 04.05.2019., https://www.tacno.net/beograd/krleza-povodom-titove-smrti/, pristupljeno 04.05.2019.

Odgovori