Predsjednica i Vlada podržali sramotan revizionistički film o dječjem logoru u Sisku. Piše Hrvoje ŠIMIČEVIĆ, portalnovosti.com
listopad 14, 2019
‘Pijetetlije’ su nepismeni ljudi, baš kao i Statut Grada Vukovara koji su promijenili zbog ćirilice. Piše Branimir POFUK, večernji.hr
listopad 17, 2019

Ja sjećam se. Autor Matea GRGURINOVIĆ, h-alter.org

Foto: KUD Idijoti, album Glupost je neuništiva (1992.)Foto: KUD Idijoti, album Glupost je neuništiva (1992.)
.
Za vrijeme rata važnu ulogu igrala je domoljubna muzika, ali postojali su i disonatni tonovi. Rimtutituki osnivaju članovi bendova Ekatarina Velika, Električni orgazam i Partibrejkersi. Rade ulične akcije i prosvjede, u otvorenom kamionu kruže Beogradom puštajući pjesme i protiveći se ratu. Organizira se koncert SOS Mir ili Ne računajte na nas koji je okupio 50.000 ljudi u centru Beograda. Na okvire domoljublja nisu pristajali ni KUD Idijoti, vrlo nepoželjna pojava u Hrvatskoj 90-ih. Njihov antifašizam i socijalna osjetljivost slali su jasne političke poruke u vrijeme rata i bezumlja, slične onoj Ramba Amadeusa – “jebem vam sve, jebem vam rat”.

Pred kraj Jugoslavije i tijekom rata veliku ulogu u propagandi i podizanju morala igrala je (domoljubna) muzika. Iako su se mogli čuti i neki disonantni tonovi, uglavnom su prevladavali oni domoljublja, rata, borbe i Hrvatina.

U njenu sobu uđem tiho…
Tiho baš, na prstima…
Bojim se, da ne zalupim glasno vratima
Zaspala je zadnja ruža Hrvatska
(Prljavo kazalište)

17. listopada 1989. na tadašnjem Trgu Republike u Zagrebu, a današnjem Trgu bana Josipa Jelačića održava se koncert Prljavog kazališta. Na jednom od najvećih koncerata u bivšoj državi na kojem su Prljavci promovirali album Zaustavite zemlju okupilo se oko 300.000 tisuća. Milicija je tada pokušala zaustaviti koncert iskopčavanjem struje i Prljavcima su naredili da okupljenoj publici kažu da se koncert otkazuje.U vrijeme devedesetih oni koji nisu zajahali na opisani val domoljublja uglavnom su se suočavali s medijskom blokadom. Takvih nije ni bilo mnogo. A jedni koji nisu pristali samo na okvire domoljublja zasiguno su bili i KUD Idijoti, vrlo nepoželjna pojava u Hrvatskoj devedesetih

Jasenko Houra im tada govori – “Recite im vi!”, koncert se održava, a Prljavci na njemu sviraju svoju poznatu pjesmu Ruža Hrvatska. Bio je to u neku ruku početak kraja.

Već 1988. svoj deveti i posljednji studijski album Bijelo dugme započinje stihovima o ratu. Tako se prva pjesma tog albuma, Ćiribela, odlikuje stihovima: “Ako se sutra zarati/ Moja mala što ćemo ja i ti/ Vrata zaključati/ Prozore spustiti.”

Paralelno s početkom rata Hrvatska radiotelevizija počinje igrati važnu ulogu u propagandnom sustavu. Od jeseni 1990. počinje se značajno mijenjati televizijska i radijska shema na dalekovidnici, između ostaloga zato što se morao i popuniti program koji se prije punio emisijama iz drugih republika.

HRT tako, između ostaloga, tijekom rata na Drugom programu u večernjim terminima počinje emitirati emisiju Gardijada posvećenu hrvatskim braniteljima. Kako piše na stranicama HRT-a, Gardijada se kao program uživo “sastojao od reportaža s prve crte bojišnice, glazbenih brojeva te poruka branitelja prijateljima i obiteljima i emisija je bila toliko gledana da su, prema podatcima koje je uredništvo dobivalo s terena, branitelji povlačili kablove i nekoliko stotina metara da bi je mogli gledati i u rovovima.”

Zbogom Jugoslavijo papirnati zmaju,
Tiranija tvoja primakla se kraju,
Isteklo ti vrijeme kulo od karata,
Isprale ti suze temelje od blata!
(Ivo Fabijan)

Glazba je bila izrazito prisutna u svim programima radiotelevizije, dok su se novi spotovi emitirali čak i u večernjem Dnevniku. Posebno je odjeknula domoljubna pjesma Moja domovina.Paralelno s početkom rata Hrvatska radiotelevizija počinje igrati važnu ulogu u propagandnom sustavu. Od jeseni 1990. počinje se značajno mijenjati televizijska i radijska shema na dalekovidnici, između ostaloga zato što se morao i popuniti program koji se prije punio emisijama iz drugih republika

HRT za vrijeme rata također emitira emisiju Za slobodu u kojoj su, između ostalog, emitirani domoljubni spotovi nastali kako u Hrvatskoj, tako u inozemstvu. Veliki broj pjevača i tekstopisaca uskače na taj domoljubni vlak, pa tako nastaje cijela sila hitova koji su se emitirali na televiziji i radiju – Hrvatina, Hrvatska mora pobijediti, Sloboda i mir, E moj generale, Molitva za mir i Hrvatska u srcu, srce u Hrvatskoj, da nabrojimo samo nekoliko.

Tada se, između ostaloga, formiraju i razni “band-aidovi” (čak i po žanrovima, poput funka!) čiji je cilj upozoravanje na rat i prikupljanje raznih vidova pomoći, a u jesen 1991. osniva se i Croatian Music Aid u okviru kojega glazbenici putuju i po prvim crtama bojišnice vojnicima i ranjenicima u bolnicama pjevaju (domoljubne) pjesme s ciljem podizanja morala i snage. Svi su izrazito svjesni političke snage koju domoljubna pjesma nosi.

Kako govori autor filma Glasnije od oružja Miroslav Sikavicaintervjuu za Forum.tm paralelno s ovom mainstream domoljubnom propagandom postoji i ona alternativna – “pjesme nepoznata porijekla, malih i ‘divljih’ izdavača na samoizdanim kazetama, piratski uraci niske tehničke i izvedbene kvalitete, pjesme problematičnih stihova i vizualnih motiva”. Te pjesme koje često koriste i ustašku retoriku, pjesme i motive, “ne emitiraju se na nacionalnoj televiziji, ali žive ‘izvan sistema’, emitiraju ih neke lokalne i vojne radio stanice, dobro se prodaju na tržnicama,” navodi Sikavica.

Mi smo garda Hrvatska
srca su nam junačka,
nikog’ se ne bojimo,
zemlju svoju volimo.
(Mladen Kvesić)

S druge strane, postoje i disonantni tonovi, koji dolaze kako iz Hrvatske, tako i preko granice. Jedan od zapamćenijih “nastupa” bio je onajVeliki broj pjevača i tekstopisaca uskače na taj domoljubni vlak, pa tako nastaje cijela sila hitova koji su se emitirali na televiziji i radiju – Hrvatina, Hrvatska mora pobijediti, Sloboda i mir, E moj generale, Molitva za mir i Hrvatska u srcu, srce u Hrvatskoj Ramba Amadeusa tijekom festivala Beogradsko proljeće 1992. godine. On je ušetao na pozornicu dok je pjevala grupa Bebi Dol i prekinuo njihov nastup.

“Ja sam bio prinuđen da predivnu Bebi Dol prekinem zato što program na teIeviziji ide do pola deset uživo. Ja imam dvije minute za obraćanje naciji. Da vam kažem, dok mi sviramo tu, padaju bombe na Dubrovnik i Tuzlu. Nećemo da zabavljamo biračko tijelo. Jebem vam mater”, kazao je Rambo uživo u eteru Radiotelevizije Beograd, bacio mikrofon na pozornicu i otišao nakon čega se polako počela vrtjeti završna špica, uz svirku svirača.

U istom razdoblju u Beogradu, na prijedlog Centra za antiratnu djelatnost, nastaje projekt antiratne kampanje Rimtutituki. Rimtutituki osnivaju članovi bendova Ekatarina Velika, Električni orgazam i Partibrejkersi. Oni rade razne ulične akcije i prosvjede, pa tako u otvorenom kamionu kruže Beogradom puštajući pjesme i protiveći se ratu. Pišu pjesmu Slušaj ‘vamo! s refrenom “Mir brate, mir” i stihovima poput “manje pucaj, više tucaj”. Pjesmu Slušaj ‘vamo! izdaje Radio B92 u oko 2.000 primjeraka, a organizira se i koncert “SOS Mir ili Ne računajte na nas” koji je okupio oko 50.000 ljudi u samom centru Beograda.

Vozeći su ulicama Beograda, prolaznicima su dijelili letke, majice i bedževe te pokušavali upozoriti na besmisao rata.

.
I mada nema razloga
Ne idem tamo više nikada
Ne, to nije mjesto za nas.
Mada nema razloga
Ne idem tamo više nikada
To nije mjesto za nas.
(KUD Idijoti)

U vrijeme devedesetih oni koji nisu zajahali na opisani val domoljublja uglavnom su se suočavali s medijskom blokadom. Takvih nije ni bilo mnogo. A jedni koji nisu pristali samo na okvire domoljublja zasigurno su bili i KUD Idijoti, vrlo nepoželjna pojava u Hrvatskoj devedesetih.Pjesmu Slušaj ‘vamo! izdaje Radio B92 u oko 2.000 primjeraka, a organizira se i koncert “SOS Mir ili Ne računajte na nas” koji je okupio oko 50.000 ljudi u samom centru Beograda

Jedan od razloga tome je bio što su u vrijeme kada su se svi svim silama trudili raskrstiti s naslijeđem socijalizma svirali pjesme poput Bella Ciao i Bandiera Rossa, ali i zbog jednog intervjua kojega su na ljeto 1995. godine članovi benda Sale Veruda i dr. Fric dali Feral Tribuneu.

Iako su intervju dali samo njih dvojica, na KUD Idijote su svi gledali kao na neodvojivu cjelinu, kao što i sami kažu u novom dokumentarnom filmu Tusta. Stoga su kritike društvenog poretka izrečene u intervjuu, isticanje kako se u društvo uvukao strah u svim pogledima, čitatelji pripisali ne samo Saletu, i dr. Ficu, već i ostalim članovima.

To dovodi do potpunog “ignoriranja” i blokade Idijota, čija se muzika poslije može čuti samo na njihovim koncertima. Idijoti na cenzuru, međutim, nisu nailazili “samo” tijekom devedesetih. Tako 1987. tijekom koncerta u talijanskom Reggio calabria tijekom bisa pjevaju Bandiera Rossa, a prekidaju ih karabinjeri s obrazloženjem da tu pjesmu nitko ne želi slušati.

KUD Idijoti su bili i jedan od posljednjih bendova koji su svirali u Srbiji 1991. te jedan od prvih koji su svirali u Srbiji nakon rata. Tako su 2000. godine održali rasprodane koncerte u Novom Sadu i Beogradu gdje su svirali pred tisućama ljudi. Njihov antifašizam i socijalna osjetljivost slali su jasne političke poruke u vrijeme rata i bezumlja, a one su bile slične onoj Ramba Amadeusa – “jebem vam sve, jebem vam rat”.

Ima li boljeg načina za završiti tekst od stihova njihove kultne pjesme Božina u kojoj su usporedili fašizam tridesetih i četrdesetih sa “slobodom” devedesetih.

Bilo nas je strah
Moralo se mučat
Da li neki sluša te
Ti nisi moga znat
Je bija fašizam, je
Je bija fašizam

Ja san sve svoje pasa
San bija, san vidija, san jeba
Sada ja san star i brzo ću umrit
Ali, dica, za vas me je strah!

Ostaje samo pitanje kako bi pjesma KUD Idijota izgledala ove, 2019. godine.

 

rsz_1rsz_1rekom_cso_activism_for_reconsiliation_mne_copy10936.jpg

Ovaj je tekst objavljen u sklopu projekta “Razgovarajmo o ratu da bismo živjeli u miru” koji je dio projekta “Aktivizam civilnog sektora za pomirenje u regionu bivše Jugoslavije – podrška REKOM-u” sufinanciranog sredstvima Europske unije.

Objavljeno h-alter.org, 07.10.2019., http://www.h-alter.org/vijesti/ja-sjecam-se, pristupljeno 14.10.2019.

Odgovori