KOMENTAR: konzervatori bi trebali kazati “NE” bankomatima. Ma, dajte molim vas! Napisala Lidija CRNČEVIĆ, dubrovniknet.hr
lipanj 20, 2019
Franjo HABULIN: Govor u šumi Brezovica 22. lipnja 2019. godine
lipanj 24, 2019

76. OBLJETNICA BITKE NA SUTJESCI

U nedjelju, 16. lipnja 2019. godine na Tjentištu, uz spomenik, održano je svečano obilježavanje 76. obljetnice Bitke na Sutjesci. Među oko 5000 prisutnih iz Bosne i Hercegovine i susjednih država, bili su i brojni sudionici iz Hrvatske i naročito iz Dalmacije: antifašisti iz Korčule, Ploča, Makarske, Trogira, Splita, Šibenika i Dubrovnika. Dubrovačke antifašiste je predvodio Mato Jerinić, predsjednik Udruge antifašista Dubrovnik. Ovogodišnje obilježavanje organizirao je Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske uz suradnju Saveza boraca NOR-a i antifašista Bosne i Hercegovine.

Na samom početku obilježavanja izaslanstva boračkih organizacija Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Slovenije, koje su činili Franjo Habulin, Sead Đulić, Zudija Hodžić i Tilka Bogović položili su zajednički vijenac na spomenik palim borcima na Sutjesci. Vijenac su položili i Tomislav Ivić, izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, brigadir Marin Gregorović, vojni izaslanik RH u Bosni i Hercegovini, te brojne antifašističke udruge, političke stranke, te civilne udruge s područja bivše Jugoslavije. Obilježavanju su prisustvovali i borci sa Sutjeske Ivo Karamatić iz Ploča, Hrvoje Mimica iz Makarske, te Fajt Andrović i Đorđe Stanović iz Crne Gore.

Uz Tomislava Ivića, izaslanika predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, na obilježavanju su bili i Ratko Maričić, izaslanik gradonačelnika Zagreba Milana Bandića, iz SDP-a Hrvatske saborski zastupnici Arsen Bauk, Ranko Ostojić te Barbara Antolić Vuporom, predsjednica županijske organizacije SDP-a Varaždina i brojni članovi antifašističkih i civilnih udruga.

U programu obilježavanja sudjelovali su iz Republike Hrvatske i Zbor Židovske općine Zagreb Lira, pod ravnanjem maestra Roberta Homena, Zbor Marineta iz Makarske, operna solistica Barbara Othman i virtuoz na harmonici svjetskog glasa Marjan Krajna, zatim Hor radničkog KUD-a Proleter iz Sarajeva, te vokalna solistica iz Crne Gore Tamara Pavičević.

U bitci na Sutjesci NOV je pretrpjela najveće ljudske gubitke u cijelom NOB-u: 7.543 poginulih! Svima od 22.148 sudionika te bitke koji više nisu među nama sudionici obilježavanja odali su dužnu počast minutom šutnje, a sudionici iz Dubrovnika položili su po crveni karanfil na Spomen kosturnicu.

Nakon slavne Bitke na Neretvi – humane bitke za ranjenike jedinstvene u povijesti ratovanja – i u okruženju 127.000 dobro naoružanih snaga nacifašizma i njihovih saveznika, uz svu mehanizaciju i oko 300 aviona što je trebalo jamčiti potpuno uništenje snaga NOV, i Sutjeska je izdržala i uspjela ostvariti proboj iz čeličnog okruženja okupatora, ali uz trećinu poginulih boraca, bez ijedne predaje, i bez ijednog ostavljenog ranjenika. Sutjeska i ovo mjesto prekretnica je rata na ovim prostorima. Nadmoćni neprijatelj nije imao puno žrtava u odnosu na NOV, ali je u vojno-taktičkom i moralnom pogledu izgubio ovu bitku. Cilj koji su pomno isplanirali nije ostvaren. Treba citirati priznanje jednog od komandanata neprijateljske vojske u ovoj operaciji, generala Lütersa iz izvještaja svojoj Vrhovnoj komandi: Tok borbi je pokazao da su komunističke snage pod Titovom komandom odlično organizirane, vješto vođene i da raspolažu borbenim moralom koji izaziva čuđenje. Neprijateljsko zapovijedanje bilo je izvanredno gipko i u obrani aktivno.

Sudionike skupa pozdravio je predsjednik SABNOR-a Bosne i Hercegovine Sead Đulić uz poziv da se antifašisti bivše nam domovine i države odupru iskrivljavanju povijesti i novoj fašizaciji društva na ovim prostorima. Potrebno nam je aktivno antifašističko zajedništvo u borbi protiv profašističkih nastojanja na ovim prostorima. Član Predsjedništva SABNOR-a Crne Gore Goran Čavič i članica Predsjedništva Zveze borcev Slovenije Tilka Bogović također su pozvali na aktivno zajedništvo u opiranju aktualnim nastojanjima revizije povijesti i novoj fašizaciji društva.

Govorio je i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH Franjo Habulin: Pozdravio je borce Narodno-oslobodilačke vojske i antifašiste te prisutne goste u ime Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, kojem je pripala izuzetna čast da bude organizator ovogodišnjeg okupljanja kojim se komemorira obljetnice jedne od epopeja Narodno-oslobodilačke borbe, bitke na Sutjesci.

Na proslavi na Tjentištu Franjo Habulin je naglasio:

Bio je to, tada u proljeće daleke godine 1943., još jedan neuspjeli pokušaj nacifašističkih okupatora i domaćih kvislinga da okruže i unište Glavnu operativnu grupu s Vrhovnim štabom. Uz velike gubitke – oko sedam tisuća boraca, Titovi su se partizani oduprli petoj neprijateljskoj ofanzivi. U žestokim borbama na padinama Ozrena ranjen je i drug Tito, jedini vrhovni zapovjednik savezničkih snaga koji je ranjen u Drugom svjetskom ratu. Onima koji su tada dali svoje živote za slobodu dolazećih generacija i onim njihovim suborcima koji su nastavili borbu do pobjede godine 1945., odajemo zasluženu počast. I dugujemo im vječnu zahvalnost. Ne samo danas, ne samo ovdje. Mislim da je upravo to bitno reći. I mislim da je bitno tako se i ponašati. Herojskih boraca Narodno-oslobodilačke vojske i njihovog vrhovnog komandanta, maršala Tita, trebamo se sjećati uvijek i u svakoj prigodi. Da nije bilo njih, da nije bilo besprimjerne borbe što su je vodili, borbe koja je izazivala divljenje cijelog slobodoljubivog svijeta, ne bi bilo gotovo pola stoljeća mira u slobodi, napretku i slozi.

Da, sve je to palo, kao kula od karata, početkom devedesetih godina dvadesetoga stoljeća u ratovima u kojima se raspala Jugoslavija izgrađena i na krvi heroja Sutjeske. Ponavljali su se užasi Drugoga svjetskog rata, oživljene su i potaknute stare mržnje, razbuktane davne predrasude, stvorene nove podjele poput onih nekadašnjih. Podjele zasnovane na naciji, rasi, vjeri i svjetonazoru. Opet smo bili “mi” i “oni”. Krilatica o bratstvu i jedinstvu na kojoj je – ne samo verbalno, nego i stvarno – počivala Jugoslavija, zemlja ravnopravnih naroda, narodnosti i građana, pretvorena je u porugu. I dokle smo došli, što smo stvorili, što imamo? Od raspada Jugoslavije prošlo je gotovo tri desetljeća, od smrti maršala Tita prohujalo je 39 godina, a bitka na Sutjesci odvijala se prije 76 godina. Živimo u malim, više ili manje nacionalno homogenim državicama, odnosno entitetima, sve se češće suočavamo s jasno izraženim apetitima većih susjeda na ono malo što imamo, pored tisuća i tisuća mrtvih i ranjenih izgubili smo i gubimo i dalje desetke tisuća zdravih, mladih ljudi koji odlaze tražeći ne samo sreću, nego golu egzistenciju negdje u svijetu; privrede su nam devastirane, strani kapital postao je umjesto suradnika u razvoju – gospodar kojega se mora slušati. Tvrdili su kako ćemo, čim bude razbijena Jugoslavija, biti svoji na svome, kako će naša lisnica biti u našem džepu. Lisnica već odavno nije u našem džepu, a koliko smo svoji, a koliko ovisni o drugima, mada još uvijek na svojem tlu, to najbolje zna svatko do nas. Formalno neovisni, ovisniji smo nego ikada. Na mnogim podrčjima života razina dostignuta godine 1990., tik prije raspada Jugoslavije, još uvijek je nedosegnuti san. Našu djecu, naše mlade, one koji će – htjeli ili ne htjeli – sutra morati u svoje ruke uzeti sudbinu naših zemalja, uče nekoj novoj povijesti. Zapravo: lažu im o onome što je bilo, prekrajaju povijest, ne bi li ostvarili nemoguće: ne bi li više do sedam desetljeća nakon njegovoga završetka promijenili ishod Drugoga svjetskog rata. Pokušavaju antifašističke pobjednike pretvoriti u pobijeđene zločince, a prave zločince pretvaraju u domoljube. Lažu, varaju, a sve češće i otvoreno prijete.

Neće im proći! Nikada!

Borci za slobodu nisu ginuli zato da bi ih neke protuhe najprije oklevetale, a onda gurnule u zaborav. Heroji sa Sutjeske, ali i oni s Neretve, iz Užičke republike, s Igmana, iz Drvara, sa Sremskog fronta, nitko od njih nije zaslužio da bude zaboravljen, a pogotovo nije zaslužio da bude optužen ni od onih koji jesu i koji će ostati vječno prokleti kao izdajnici vlastitih naroda, niti od njihovih zaslijepljenih i zaglupljenih sljedbenika. Naš je sveti zadatak da im to ne dopustimo. Upravo zato moramo smoći snage i prevladati i podjele koje su se uvukle čak i u naše redove. Jer, danas nisu ovdje svi koji bi trebali biti. I bitka na Sutjesci komemorirat će se dva puta u različite dane. Bit ću krajnje jasan i otvoren: to je nezamislivo, to je sramota! Ako smo u epopeji kojoj se divio cijeli svijet, mogli biti zajedno, ako smo se daleko nadmoćnijem neprijatelju i njegovim domaćim slugama mogli oduprijeti zajedno, ako smo pobijediti mogli samo zajedno, onda moramo znati kako da budemo zajedno i danas.

Svemu usprkos. I svijetu koji svakodnevno odstupa od ideja i ideala antifašističke borbe, ali i nama samima koji smo dozvoliti sjemenu razdora da prodre i u naše redove. Ja znam: Jugoslavije više nema. Bratstvo i jedinstvo pretvoreno je u parolu kojoj se rugaju. Ali, mi – a kada kažem “mi” onda ne smislim samo na nas antifašiste, nego na sve nas, mi moramo shvatiti da bez međusobne suradnje nema napretka. Pa ako nećemo govoriti o bratstvu i jedinstvu, postavimo stvari na osnovu zadovoljavanja uzajamnih interesa. Svaka od naših državica lakše će zadovoljiti i svoje interese, bude li surađivala sa susjedima. A surađivat ćemo moći ako se odreknemo predrasuda, ako se odupremo sijačima mržnje, ako podjele zamijenimo novim zajedništvom – svatko u granicama, ali svi zajedno. I svi prema istome cilju – napretku, slobodi, istinskoj demokraciji u kojoj neće biti mjesta za kriminal, korupciju, šovinizam, netoleranciju, neofašizam, za nacionalnu ili bilo koju isključivost.

Krenimo zajedno prema Evropi, ali i prema svijetu u kojima ćemo budućnost graditi ne vraćanjem u prošlost, nego učenjem iz prošlosti, ne jedni protiv drugih, nego jedni s drugima; ne unutar zatvorenih i čvrsto branjenih granica, u nacionalnim torovima, nego u zajedničkom prostoru slobode i demokracije.

Pokažimo da smo dostojni onih kojima danas odajemo počast!“ – rekao je na obilježavanju 76. obljetnice bitke na Sutjesci Franjo Habulin, predsjednik SABA Republike Hrvatske.

Odgovori