Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) krenulo je u pripremu izmjena Zakona o hrvatskom državljanstvu kojima bi se dodatno olakšalo stjecanje hrvatskog državljanstva isključivo osobama hrvatske nacionalnosti. Pučka pravobraniteljica upozorava da se najavljenim izmjenama i dalje ignorira problem pripadnika nacionalnih manjina koji godinama žive ili su živjeli u Hrvatskoj, kao i osoba bez državljanstva i azilanata.

Lora Vidović upozorava da se najavljenim prijedlogom i dalje ignorira problem pripadnika nacionalnih manjina koji godinama žive ili su živjeli u Hrvatskoj, kao i osoba bez državljanstva i azilanata

Lora Vidović upozorava da se najavljenim prijedlogom i dalje ignorira problem pripadnika nacionalnih manjina koji godinama žive ili su živjeli u Hrvatskoj, kao i osoba bez državljanstva i azilanata
Foto: hrt.hr, screenshot
.

Smjernice budućih izmjena Zakona o hrvatskom državljanstvu koje predlaže MUP objavljene su na platformi e-Savjetovanje u formi „obrasca prethodne procjene učinka propisa“.

Iz priložene tabele u kojoj je ukratko objašnjeno zašto se i u kojem smjeru želi ići s novim propisom, vidljivo je da MUP najavljene izmjene vezuje isključivo za olakšavanje i ubrzavanje stjecanja hrvatskog državljanstva samo za etničke Hrvate i da rješavanje drugih pitanja budućim izmjenama nisu planirali.

Hrvatima prednost zbog demografske obnove

Kao razlog zašto su krenuli u izmjene Zakona, MUP se poziva na Program Vlade Republike Hrvatske 2016-2020, i to u kontekstu demografske obnove.

„Uvažavajući činjenicu da je jedan od strateških ciljeva Vlade Republike Hrvatske zaustavljanje iseljavanja, afirmacija hrvatskog iseljeništva i olakšavanje stjecanja hrvatskog državljanstva za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu i hrvatskog iseljeništva, predložena je liberalizacija uvjeta za stjecanje hrvatskog državljanstva za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu i hrvatsko iseljeništvo“, taksativno je pobrojao MUP razloge zašto predlažu izmjene tog zakona.

Koji će se točno zakonski članak mijenjati ili dodavati i kako će on glasiti, MUP u ovoj fazi ne pojašnjava, ali navodi koji ishod očekuje, a to je, prije svega, „olakšavanje stjecanja hrvatskog državljanstva za određene kategorije stranaca, pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu i hrvatsko iseljeništvo“.

Zanimljivo je da, unatoč ‘demografskim motivima’ na koje se poziva MUP, u objavljenom dokumentu nije naveden ni približni broj ili postotak onih građana na koje bi se nove odredbe mogle odnositi, odnosno broj Hrvata i Hrvatica koje bi po novim olakšanim uvjetima mogli ostvariti pravo na hrvatsko državljanstvo, pa time – valjda – i pridonijeti demografskoj obnovi domicilnog (hrvatskog) stanovništva.

Štoviše, u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje socijalnih učinaka budućeg propisa izrijekom stoji da bi ti učinci na demografski trend i migraciju stanovništva bili – mali.

Dakle, MUP najavljuje izmjene, poziva se na demografsku politiku i jačanje ‘hrvatske komponente’ što u zemlji što u inozemstvu, a u konačnici – priznaje da ni to neće biti neka izrazito produktivna demografska mjera.

A što se tiče izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava, MUP ne navodi čak ni da su  oni mali nego da ih uopće  – nema.

„Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu uređuje pitanja stjecanja hrvatskog državljanstva podrijetlom i prirođenjem te prestanka hrvatskog državljanstva pa stoga nema učinak na ljudska prava“, začudno je obrazloženje MUP-a.

Bilo kako bilo, plan je da se sa navedenim izmjenama Zakona o hrvatskom državljanstvu krene u zadnjem kvartalu ove godine, dakle u jesen/zimu.

Pučka pravobraniteljica jedina reagirala

Iako je riječ o višegodišnjem problemu privilegiranog (državljanskog) statusa Hrvata u odnosu na druge skupine građana koji žive ili su nekada živjeli u Hrvatskoj, tijekom rasprave na e-Savjetovanju stigao je samo jedan jedini komentar, onaj pučke pravobraniteljice.

Nitko drugi od mnogih koji se bave zaštitom i promocijom ljudskih prava u ovoj zemlji nisu se oglasili Nije bilo ni slova komentara od, primjerice, Vladinog ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Savjeta za nacionalne manjine, lokalnih koordinacija za ljudska prava, a nije stigla ni jedna primjedba ili prijedlog nevladinih i manjinskih organizacija ni neovisnih stručnjaka.

Koje su primjedbe  pučke pravobraniteljice?

Prema mišljenju Lore Vidović, i ovim se prijedlogom izmjena Zakona o hrvatskom državljanstvu ne namjerava  riješiti dugogodišnji problem pripadnika nacionalnih manjina koji imaju čvrstu vezu s Hrvatskom, a koji godinama ne mogu ostvariti pravo na hrvatsko državljanstvo.

Pučka pravobraniteljica u svojem komentaru podsjeća da je višekratno kroz redovite godišnje  izvještaje Saboru ukazivali na potrebu olakšanog postupka primitka u hrvatsko državljanstvo osoba koje su rođene na području Republike Hrvatske ili koje imaju dugotrajan boravak ovdje ili imaju uža rodbinska povezanost s hrvatskim državljaninom, a koje nisu hrvatske nacionalnosti.

Također, upozorava i da je nakon izmjena Zakona o hrvatskom državljanstvu iz 2011. godine, kada je propisan uvjet da osoba rođena u Republici Hrvatskoj mora imati i odobren stalni boravak, došlo do značajnog otežavanja mogućnosti primitka u hrvatsko državljanstvo, o čemu svjedoče i brojne pritužbe građana.

Lora Vidović ne spori da je u skladu s Ustavom da se pripadnicima hrvatskog naroda omogući stjecanje hrvatskog državljanstva pod povoljnijim uvjetima, ali i da je „potrebno iznaći način da se takva mogućnost pruži i osobama koje imaju čvrstu poveznicu s RH koja je svojstvena pripadnicima nacionalnih manjina, a koje hrvatsko državljanstvo ne mogu steći pod drugim pravnim osnovama beneficirane naturalizacije, ili mogu, ali uz ispunjavanje dodatnih, otežavajućih uvjeta (npr. odobren stalni boravak)“.

MUP: Primamo na znanje

Pučka pravobraniteljica podsjeća da je u Ustavu Republika Hrvatska definirana kao nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika nacionalnih manjina, kojima se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske nacionalnosti i ostvarivanje nacionalnih prava „u skladu s demokratskim normama OUN-a i zemalja slobodnoga svijeta“.

Podsjeća i na izvještaje Europske komisije za borbu protiv rasizma (ECRI) u kojima se postavlja pitanje stjecanje hrvatskog državljanstva osoba koje nisu hrvatske nacionalnosti, koje su nekada dugo živjele u Hrvatskoj, a sada su u statusu povratnika ili su čak čitavo vrijeme u Hrvatskoj a da još uvijek nisu stekle hrvatsko državljanstvo. ECRI je uputio poziv Hrvatskoj da „poduzme sve potrebne mjere“ kako bi riješila te probleme.

Pučka pravobraniteljica uz neriješen status pripadnika nacionalnih manjina, navodi i potrebu olakšavanja primitka u hrvatsko državljanstvo i osobama bez državljanstva (apatridima) te azilantima.

U tome se poziva na Konvenciju UN-a o statusu izbjeglica iz 1951. godine i Konvenciju o smanjenju slučajeva bezdržavljanstva iz 1961. godine, a koje je obje Hrvatska ratificirala.

Iako u svojem komentaru ne precizira o kojim se deprivilegiranim skupinama radi, od ranije je poznato da probleme sa stjecanjem hrvatskog državljanstva imaju najviše Srbi, posebno povratnici, kao i Romi, od kojih mnogi nemaju nikakvo državljanstvo i koji su praktički apatridi iako godinama žive u Hrvatskoj.

Forum je nedavno pisao i o slučaju kosovskog Albanca Bedrija Hotija koji gotovo 40 godina živi u Hrvatskoj bez riješenog državljanskog statusa, a zbog čega je Hrvatska proglašena krivom na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.

Zbog svega, pučka pravobraniteljica Lora Vidović traži da se u najavljenim izmjenama riješi pitanje olakšanog stjecanja hrvatskog društva na ravnopravnoj osnovi kako za pripadnike hrvatskog naroda tako i za pripadnike nacionalnih manjina, osobe bez državljanstva i osobe kojima je odobren azil.

Odgovor MUP-a na analizu i prijedlog Lore Vidović napisan je u svega pet riječi: „Komentar se prima na znanje“.

Pitali smo stoga MUP što taj njihov odgovor znači – je li time otvorena mogućnost da će MUP primjedbe pravobraniteljice ugraditi u najavljeni prijedlog izmjena Zakona o hrvatskom državljanstvu ili da će to učiniti u nekoj od narednih izmjena ili nešto treće.

Odgovor nismo dobili. Očito je MUP i naša pitanja samo – primio na znanje.

.

Objavljeno forum.tm, 25.06.2018., http://www.forum.tm/vijesti/izmjene-zakona-o-hrvatskom-drzavljanstvu-hrvati-opet-naprijed-ostali-i-dalje-stoj-6773, pristupljeno 26.06.2018.