Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova zagrebačke Gradske skupštine uputio je u ponedjeljak u hitnu proceduru prijedlog da se park kod kluba Booksa imenuje po književniku Enveru Čolakoviću, nekadašnjem atašeu za kulturu u vrijeme NDH, unatoč protivljenju Vijeća Gradske četvrti Donji Grad te peticiji građana koji traže da se zagrebački trgovi imenuju po zaslužnim ženama kako bi se konačno smanjio poražavajući nesrazmjer između ‘zaslužnih’ muškaraca i žena.

Prijedlog gradonačelnika Milana Bandića i Društva hrvatskih književnika, na sjednici je podržalo četvero članova, sve listom iz skupštinske većine – Neovisni za Hrvatsku Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića, BM365–Stranka rada i solidarnosti te HDZ, a samo je Rada Borić (Nova ljevica) bila protiv. O odluci Odbora Gradska skupština bi mogla odlučivati već za desetak dana, na sjednici 21.lipnja.

Namjera da se maleni park, po veličini gotovo ružičnjak u Martićevoj ulici, nazove po Enveru Čolakoviću, dio javnosti je problematizirao već prije dva mjeseca kada je o njemu prvi put raspravljao Odbor za imenovanje ulica. Sporna epizoda iz Čolakovićeve biografije o tome da je bio 1944. kulturni ataše NDH u Mađarskoj, tada je digla na noge i dio gradske opozicije, prije svega iz Kluba Lijevog bloka.

Ovoga puta, rasprava na Odboru vodila se uglavnom oko procedure i o podzastupljenosti žena prilikom imenovanja gradskih ulica i trgova.

Ignoriranje Vijeća Gradske četvrti Donji grad i peticije građana

Dopis Vijeća Gradske četvrti Donji Grad koje se protivi novom imenu parka i predlaže da se zelena površina u Martićevoj nazove po  glumici, književnici i prvoj spikerici Radio Zagreba Boženi Begović, predsjednik Odbora Zlatko Hasanbegović nazvao je „bespredmetnim prijedlogom“.

„Riječ je o bespredmetnoj formi, jer mi nismo tražili neki prijedlog Vijeća Gradske četvrti o tome što bi oni željeli, nego samo njihovo očitovanje o konkretnom prijedlogu. Osim toga, mišljenje Vijeća nije obvezujuće ni za nas ni za Skupštinu“, konstatirao je Hasanbegović uz podršku Ivana Čelića (HDZ) .

„Onda nam po toj logici ni ne trebaju vijeća gradskih četvrti. Što je, recimo, 4.500 potpisa građana na peticiji u odnosu na vas četvero iz Odbora!? To samo pokazuje koliko su nam (ne) važni građani“, rekla je Rada Borić, gradska vijećnica Nove ljevice.

Ni prijedlog udruge Kulturtreger da se navedena površina nazove po jednoj od književnica koje su već uvrštene u Fond iz kojeg se imenuju javne površine za područje Grada Zagreba., nije bolje prošao. U dopisu Kulturtreger predlaže tri imena zaslužnih žena – Catu (Katarinu) Dujšin Ribar, Maru Čop Marlet i – poput Vijeća Gradske četvrti Donji grad – Boženu Begović. Pozivaju se na poraznu statistiku prema kojoj samo 1,8 posto javnih površina u Zagrebu nosi ime neke žene, a pozvali su se i na peticiju „Park književnicama!“ koju je do do sada potpisalo više od 1.600 građanki i građana. I njih je Hasanbegović uputio da podnesu posebni prijedlog, a ne da se o njemu raspravlja u sklopu odluke o Enveru Čolakoviću.

„Imena ulica i trgova trebaju se davati po stanovitim kriterijima, neovisno je li riječ o ženama ili muškarcima. Ne vidim razloga da netko (ne) dobije ulicu isključivo zato što je žena ili muškarac. Važno je što njihov život i djelo predstavljaju u prošlosti hrvatskog naroda i grada Zagreba“, zaključio je Hasanbegović.

Razlog hitnosti postupka obrazložio je „praktičnim razlozima“ i „protokom vremena“ aludirajući da prijedlog za Čolakovića čeka godinama, što samo dijelom odgovara istini. Prijedlog je podnijelo Društvo hrvatskih književnika prije pet godina, a ponovio ga je zagrebački gradonačelnik – upravo ove godine. I ako se može činiti da je doista riječ o godinama čekanja, za usporedbu – ima prijedloga naziva ulica koji na usvajanje čekaju ne pet godina nego gotovo  – pet desetljeća.

‘Žene mogu dobiti neke stube ili šetnice’

Rasprava o imenima ulica i diskriminaciji zaslužnih žena tu nije stala. Nastavila se samo koju minutu kasnije na zajedničkoj tematskoj sjednici Odbora za kuluturu i Povjerenstva za ravnopravnost spolova. Petnaestak sudionika više-manje se složila da je u buduće pri odabiru imena ulica i trgova potrebno obratiti više pažnje na ravnopravnost spolova, ali o tome kako to izvesti bilo je raznolikih ideja.

Raspravu je potaknuo prijedlog Milane Vuković Runjić (BM365) koja je ponovila lanjsku inicijativu stranačke kolegice i aktualne zamjenice zagrebačkog gradonačelnika Jelene Pavičić Vukičević da se u nazivima gradskih ulica i trgova pronađe mjesta za „dobrotovrku mladih Ilira“ Josipu Vancaš (1821-1910), donatoricu groficu Klotildu Buratti, rođenu Vranyczany-Dobrinović ((1835-1912), Sidoniju Rubido Erdody (1819-1884) jedinu ženu koju je Vlaho Bukovac, zbog zasluga, naslikao na zastoru HNK-a na slici „Hrvatski narodni preporod“ te za slikaricu Izabelu Šimunović (1970-2010).

Vuković Runjić je rekla da se u odabiru imena žena vodila njihovim „domoljubljem, ljubavlju prema gradu i čovjekoljubljem“ te da po njihovoj podzastupljenosti u nazivima gradskih javnih prostora Zagreb nije izuzetak. Tako Rim ima samo 3 posto naziva po ženama, Milano 3,5 posto, a nešto je bolji Madrid sa 7 posto ulica i trgova koji su nazvani po ženama.

Rada Borić predložila je da se za njih pronađu ulice upravo na Gornjem gradu gdje većina njih i živjela, a Dubravka Brezak Stamać (HDZ) predložila je da se zbog praktičnosti i manje birokracije zbog eventualne promjene osobnih dokumenata, po tim ženama nazovu neke stube, park ili šetnice u Maksimiru.

Tihomir Milovac (NL Sandre Švaljek) predložio je, pak, da Skupština u preostale tri godine mandata – a da bi barem malo ispravila nepravdu prema ženama – buduće nazive ulica ‘podijeli po principu: 98 posto imena žena i 2 posto imena muškaraca’.

Bujica prijedloga isprovocirala je Hasanbegovića koji je na tematsku sjednicu došao kao gost-promatrač da ironično dobaci kako je u Fondu imena ulica i prijedlog za modnu kreatoricu Coco Chanel, zbog čega je zaradio opomenu predsjedavajuće Tamare Čubrenović (SDP).

Hasanbegović: Treba pričekati još 20 godina i tog problema više neće biti

Nije se dao smesti pa je imao spreman odgovor i na primjedbu Rade Borić da on, kao predsjedavajući Odbora za imenovanje ulica, po vlastitim prioritetima i preferencijama stavlja određene prijedloge o imenima ulica na dnevni red, a neke sustavno izbjegava.

„U dvojbi sam koja je svrha ovog našeg okupljanja. Da li je to jedna vrsta kolokvija, iznošenje različitih zamisli i načela ili da svatko od nas izađe s nekim konkretnim prijedlogom? Procedura je potpuno jasna, jedina nadležna tijelo su Odbor za imenovanje ulica i Gradska skupština. Ne postoji statutarna i poslovnička mogućnost da nam uputite ‘dekret’ kako moramo odlučivati“, pokušao je Hasanbegović minimizirati značaj rasprave.

Ustvrdio je da poštuje izrečene prijedloge, ali da nema potrebe za „dramatiziranjem“, da to nije „endemska posebnost Zagreba“, već je to rezultat „povijesnoga i socijalnog razvitka proteklih stoljeća“, ali da su se žene u proteklih 50 godina potpuno izjednačile s muškarcima te da treba pričekati još „dvadesetak godina i tog problema više neće biti“.

U zanosu vlastitih riječi Hasanbegović je najavio i da se „obvezuje u ime svojeg stranačkog kluba Neovisni za Hrvatsku“ da već za iduću sjednici Odbora za imenovanje ulica pripremi „određeni broj imena žena koje bi trebale ući u Fond imena ulica“.

Kako jednosatna tematska sjednica nije završila nikakvim zaključkom, jer će biti usuglašen naknadno pismenim putem, Hasanbegović im je sugerirao i kako bi taj zaključak trebao glasiti.

„Jedini bi zaključak mogao biti da Odbor za kulturu i Povjerenstvo za ravnopravnost spolova pozivaju ili apeliraju na nadležni Odbor za imenovanje ulica da u svojim budućim odlukama treba voditi računa o nedostatnoj zastupljenosti žena u nazivima zagrebačkih ulica i trgova. Mi ćemo onda to primiti na znanje, u tom smjeru ćemo nastojati usmjeravati rad Odbora“,  izdiktirao je gotovo u zastupnik Hasanbegović.

U Fondu imena ulica: 243 muškarca, 28 žena

Istraživanje časopisa Politička misao, objavljenog lani, pokazuje da je Zagreb „muški grad“. Katja Vretenar i Zlatan Krajina sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti analizirali su zastupljenost žena i muškaraca te utvrdili  da 1.032 ulice i trga (27 posto) nose osobna imena muškog roda, a tek njih 69 (1,8 posto) osobna imena žena.

I u popisu potencijalnih novih naziva ulica i trgova situacija je sliča.

Trenutno se u Fondu imena iz kojeg se imenuju javne površine za područje Grada Zagreba nalazi popis u kojem su predložena 243 imena muškaraca i samo 28 žena.

Fond se ‘puni’ temeljem prijedloga građana, raznih institucija i udruga uz prethodnu potvrdu Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova.

O tome kada će koji prijedlog iz Fonda doći na dnevni red Odbora postoji jedna vrsta ‘nepisanog’ pravila, jer Odbor nema Poslovnik o radu, već o prioritetima prvo odlučuje predsjednik Zlatko Hasanbegović, potom o tome raspravlja Odbor, a ako prijedlog dobije prolaz – i zagrebačka Gradska skupština.

Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova je u odnosu na druge skupštinske odbore poseban i po još nečemu – od 5 članova samo je jedna članica iz opozicije, a čak dva su iz iste stranke – Neovisni za Hrvatsku Z. Hasanbegovića i B. Esih, što dovoljno govori koliko ovim potonjima znače potencijalna preimenovanja, koliko god se Hasanbegović trudio prikazati da je to jedini skupštinski odbor koji za život građana nema ama baš nikakav značaj. Toliko je nevažan da dva ‘neovisnih za Hrvatsku’ oba povjesničara, a jedan čak i odvjetnik – sjede upravo u njemu.

„Onda nam po toj logici ni ne trebaju vijeća gradskih četvrti. Što je, recimo, 4.500 potpisa građana na peticiji u odnosu na vas četvero iz Odbora!? To samo pokazuje koliko su nam (ne) važni građani“, rekla je Rada Borić, gradska vijećnica Nove ljevice 

Foto:HINA/Daniel KASAP

„Onda nam po toj logici ni ne trebaju vijeća gradskih četvrti. Što je, recimo, 4.500 potpisa građana na peticiji u odnosu na vas četvero iz Odbora!? To samo pokazuje koliko su nam (ne) važni građani“, rekla je Rada Borić, gradska vijećnica Nove ljevice
.