Maja JURIŠIĆ: Ugrožena su sva pomorska dobra. Razgovarala Tena ERCEG
kolovoz 22, 2017
Marijan VOGRINEC: Zataškavanje ustaške krivnje i aktualne hrvatske državne impotencije
kolovoz 24, 2017

MRAČNA STRANA TURIZMA “Crkve u Dubrovniku ne služe mise, ljudi odlaze, ostalo je nekoliko luđaka”

Screenshot: Euronews
.

EURONEWS je objavio reportažu o “mračnoj strani turizma u Dubrovniku, gdje stanovnici na televiziji provjeravaju smiju li izaći iz svojih domova”.

Euronews kao negativne posljedice turizma navodi da se “studenti okupljaju u udrugama invalida, neke crkve više ne služe mise, a stanovnici na televiziji provjeravaju mogu li izaći zbog ogromnih gužvi”.

Ističu kako popularnost Dubrovnika, koji je pod zaštitom UNESCO-a, raste svake godine i dovodi sve veći broj turista, osobito zbog snimanja globalno popularne serije Igra prijestolja. Također navode kako je ironična činjenica da turizam regiji donosi unosne poslove i ekonomsku dobit, osobito u ljetnim mjesecima, a broj stanovnika koji od toga imaju koristi je zanemariv.

Ograničeni kapaciteti i prevelike gužve
 UNESCO je zbog navale turista poslao gradskim vlastima upozorenje da moraju ograničiti broj ulazaka u grad te da u istom trenutku u povijesnoj jezgri ne smije biti više od 8000 turista. Gradske vlasti su stoga postavile brojač na ulazu u grad.
“Naš cilj je sljedeće godine ograničiti broj ulazaka na 4000 turista, izjavio je za Euronews gradonačelnik Mato Franković. U 2016. godini samo je s kruzera u Dubrovnik pristiglo 799 916 turista, a najviše ih stiže između svibnja i listopada. Mjesečni prosjek je 112 000 turista, a problem je u tome što dolasci nisu pravilno raspoređeni.
.
“Kad krene napad, ne napuštamo svoje domove”
“Kad krene ‘napad’, ne napuštamo svoje domove”, rekla je Mirjana Puhjera, novinarka čiji stan gleda na zidine Dubrovnika, “a obično je to četvrtkom i petkom kada kruzeri navale u luku Gruž”.
Prošlog četvrtka je u Dubrovnik stiglo čak sedam kruzera, a može primiti samo 9000 turista. Tijekom ovakvih navala policija regulira protok turista na glavnim ulazima, a stanovnici na lokalnoj televiziji prate kameru postavljenu iznad glavne ulice kako bi vidjeli kada mogu izaći iz svojih domova.
.
Ogromna zarada za stanovnike unutar zidina “ne znači ništa”
Tonči Ivanović iz agencije za kruzere MSC krstarenje nabrojao je najveće dobrobiti za industriju grada: Lučka uprava Dubrovnika zaradi 10 000 eura po plovidbi, od koncesija zarade 5000 eura, servisnih usluga 25 000 eura, od agencija i muzeja 25 000 eura, a svaki posjetitelj u Dubrovniku potroši oko 46 eura na dan.
Međutim, ističu da ogromna zarada “ne znači ništa za stanovnike unutar zidina”: “Mi nemamo više dućana za špeceraj, ostala su tek tri ili četiri i cijene su im puno više od ostatka grada”, izjavila je Marija Grazio, učiteljica klavira koja živi u stanu udaljenom dvije minute od Rektorove palače.
.
Zagađenost i buka
Dubrovnik je u 2016. imao 107 registriranih dućana sa suvenirima te 143 restorana različite vrste, koji proizvode velike količine smeća, neugodne mirise i predstavljaju veliki problem za 500 godina staru dubrovačku kanalizaciju, piše Euronews. Stolovi restorana i kafići zauzimaju sve više javnog prostora u gradu čije su ulice ionako uske.
“U nekim dijelovima invalidi ili mame s dječjim kolicima ne mogu proći, rekla je Grazio i dodala da “ne može spavati od gradske buke u vrijeme turističke špice”.
.
“Dubrovnik se zimi pretvara u grad duhova”
Petra Marčinko, studentica koja radi istraživački članak naziva Revitalizacija povijesnog dijela Dubrovnika, kaže da nema gdje izaći navečer, a da se osjeća ugodno. Njezini prijatelji odlaze u Udrugu invalida. Njihove su prostorije u centru grada, imaju kafić i cijene su pristupačne: “Oni su nas prihvatili”, izjavila je.
 Dubrovnik se zimi pretvara u grad duhova i to je još jedan veliki problem za mlade, navodi Euronews. Ulice su prazne, suvenirnice i restorani zatvoreni, a kulturnog života gotovo da uopće nema. Jedina industrijska grana je turizam.
.
Vrtoglave cijene nekretnina, domaći ljudi odlaze
 “Voljela bih se vratiti u Dubrovnik nakon diplome, ali nisam sigurna da ovdje mogu graditi karijeru, rekla je Marčinko, koja je pri kraju studija sociologije i kulturalne antropologije u Zagrebu.
Još jedan problem tjera domaće ljude iz Dubrovnika, a to su vrtoglave cijene nekretnina koje su među najvišima u Hrvatskoj. Prosječna cijena kvadratnog metra je 3,393 eura.
Broj stanovnika u Dubrovnika je u zadnjih pet godina pa za 600 ljudi. Većina stanova iznajmljuje se za turiste i dugoročno su dostupni jedino tijekom zime. To je problem i za sezonske radnike koji nemaju gdje živjeti povoljno. Iako Hrvatska ima jednu od najviših stopa nezaposlenosti u Europi, ugostiteljskoj industriji u Dubrovniku ovo je ljeto nedostajalo 2000 radnika.
.
“Sve je podređeno zaradi”
 “Sve je podređeno zaradi, kaže Grazio. Marčinko se prisjeća da je turistički boom započeo 2000. godine kada je završila kosovska kriza te svijet uvjerio da na ovim prostorima više nema rata: “Tada su svi bili sretni zbog povratka turista”.
“Moramo vratiti grad njegovim građanima”, kaže Grazio koja smatra da je najveći problem nedostatak političke volje i regulacija komunalnog rada: “Ostalo je još samo nas nekoliko luđaka koji odbijamo napustiti grad”, rekla je novinarka Puhjera za Euronews.
.

Odgovori