Jerko Bakotin: FELJTON – HRVATSKA ŠTAMPA 80-IH I DANAS: „Slovenci su imali više slobode da kažu ono što je naša generacija mislila“
svibanj 31, 2017
Međunarodna suradnja – SUSRET S DANCIMA IZ DEO
lipanj 1, 2017

125. obljetnica Titova rođenja – BILO JE SJAJNO I DOSTOJANSTVENO U KUMROVCU

Pod Kamenim cvijetom u Spomen području Jasenovac

Tridesetak izletnika je u organizaciji Udruge antifašista Dubrovnik od 25. do 28. svibnja boravilo u posjetu Zagrebu, Kumrovcu, Krapini i Jasenovcu. Uz nešto kiše prilikom odlaska iz Dubrovnika, već od Šibenika vožnja do „belog Zagreb grada“ bila je osunčana svibanjskim suncem. Takvo predivno vrijeme ostalo je sve vrijeme putovanja. Raspoloženje među izletnicima iz Dubrovnika, Čilipa, Cavtata, Korčule, Smokvice, Blata i Ploča je bilo sjajno pa nisu bile problem ni nakupljene godine na leđima mnogih. Vožnja pa šetnja s vodičem turistički najpoznatijim predjelima glavnog grada Lijepe Naše, posjeta Muzeju Mimara i nenadani susret s dubrovačkom europarlamentarkom Dubravkom Šujicom, te uspon na Sljeme bili su sadržaj drugog dana, a slijedeći je bio središnji dan ovog izleta. Put je vodio u Kumrovec, zasigurno najpoznatije selo na svijetu, u kojem je prije 125 godina rođen Josip Broz Tito, najveća ličnost u povijesti Hrvatske i okolnih zemalja i jedna od najvećih ličnosti svjetske povijesti dvadesetog stoljeća.

Sjajno i dostojanstveno je bilo u Kumrovcu ove godine. Dubrovački su izletnici stigli među oko petnaest tisuća razdraganih i sretnih posjetitelja, pretežno iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije, ali i drugih zemalja, sretnih što su iznova došli nizati uspomene i družiti se uz svečani program „Dan radosti i mladosti“. Bilo je i mladosti, ali, da je sreće, upravo mladih moglo je i moralo biti više, puno više. Jer tko će nastaviti ovu sjajnu tradiciju poštovanja Titovog lika i djela, kojeg hrvatske povijesne ništarije, kroz sramotnu i suludu reviziju povijesti, već više od dva i po desetljeća satiru i žele posve satrti. Međutim, i ovaj je susret krajem svibnja u Kumrovcu pokazao da je nemoguće iz povijesti izbrisati čovjeka koji je, kako je zapisao veliki Miroslav Krleža: „bio robijaš i ratnik; političar i organizator velikog masovnog pokreta; digao ustanak protiv slijepe stihije; očistio zemlju od tuđinaca u teškom i krvavom ratu; vratio svojoj domovini oteto more, njene otoke i njene gradove; oslobodio svoj narod od klasnog izrabljivanja; položio temelje socijalizmu i diže zemlju iz njene zaostalosti u red civiliziranih naroda, onda bi takav čovjek mogao s punim pravom kazati: izvršio sam ljudsku i građansku dužnost“. Dubrovački su izletnici položili lovorov vijenac na Titov spomenik pred njegovom rodnom kućom.

Put kroz, naročito u proljeće, predivne Zagorske brege, je potom vodio u Krapinu i posjetu čuvenom Muzeju krapinskog pračovjeka. Sutradan na početku povratka kućama i najdražem hrvatskom jugu, posjeta Jasenovcu. U koloni najprije do Kamenog cvijeta za polaganje lovorova vijenca i poklon žrtvama zloglasnog i stravičnog ustaškog konclogora Jasenovac pa pregled Spomen muzeja i iznova zgražanje nad stravičnim zločinima i uopće postojanju kreatura koji su ih činili i čiji se zločinački pozdrav danas sumanuto gura naročito među mladost.

Kroz Bosnu i Hercegovinu, unatoč duga puta, prijelaza četiri granice i skeniranja isprava na oba ulaza u Hrvatsku, dobro raspoloženje bilo je pravo rješenje da se ovaj lijepi i uspio izlet završi sretnim povratkom kući.

 

Odgovori